Snimio Silvano JEŽINA
Proizvodnja kesona odvijat će se pomoću posebne platforme, koja će polako keson uranjati u more paralelno s napredovanjem betoniranja sve do dubine od 18 metara
RIJEKA Na gradilištu Zagrebačke obale radi se u dvije smjene, od 7 ujutro do 22 sata navečer svakog dana, a ukupno su talijanske tvrtke uposlile oko 50 radnika na izgradnji novog kontejnerskog terminala riječke luke.
Na prostoru budućeg terminala konstantno je prisutno više radnih brodova uposlenih na postavljanju kamenih pilota, čišćenju i nasipavanju podmorja, pored čega još nekoliko brodova dovozi materijal za podmorski nasip iz dvaju istarskih kamenoloma Koromačno i Antenal.
Svakih nekoliko dana u prosjeku iz Istre dolazi barem jedan brod s materijalom, koji se u skladu sa svim fazama projekta, nasipava na morsko dno.
Predviđeno je polaganje oko 1,1 milijuna kubika materijala u temelje budućeg terminala, koji bi s dubinom od 20 metara, trebao imati tehničke karakteristike s kakvima se trenutačno ne može pohvaliti niti jedna luka na Jadranu, te omogućiti prihvat najvećih konetejnerskih brodova na svijetu.
Zagrebačka obala je u ovom trenutku uvjerljivo najveća investicija u prometnoj infrastrukturi na području Rijeke, te jedna od najvećih u Hrvatskoj
Nova dizalica
Da su talijanske tvrtke dobro organizirale posao na terenu svjedoče i prizori s gradilišta, koje je načičkano radnim brodovima, odnedavno i novom dizalicom nosivosti oko 250 tona, pored čega je izgrađena neobična konstrukcija u moru, gdje bi početkom lipnja trebalo s radom započeti postrojenje za proizvodnju kesona. Riječ je o pravim armirano-betonskim divovima, jer svaki keson teži do 4.000 tona. Njihova dužina iznosi 20,8 metara, širina 11 i visina 22,9 metara. Kesoni se grade u moru, pa je upravo zbog toga predviđeno uređenje posebnog objekta, gdje će se proizvodnja odvijati.
Paralelno s izgradnjom Zagrebačke obale, vjerojatno krajem ove godine, planira se i ponovno raspisivanje natječaja za koncesionara na budućem kontejnerskom terminalu, pored čega je prema fondovima Europske unije apliciran i projekt izgradnje dodatnih 280 metara obale. Taj dio investicije više ne bi išao na teret koncesionara, pa je i to zalog za veći interes na novom natječaju od strane potencijalnih partnera, prije svih lučkih operatera i brodara.
Kako pojašnjava voditelj projekta Zagrebačke obale iz Lučke uprave Rijeka Rajko Račeta, proizvodnja kesona trebala bi krenuti početkom lipnja, a mjesečno bi se trebala proizvesti dva kesona. Prvi od njih planira se postaviti na lokaciju budućeg zida nove obale negdje u rujnu, što znači da bi tada po prvi puta trebao biti vidljiv obalni zid budućeg kontejnerskog terminala.
– Ukupno je predviđena gradnja 49 kesona, a prva četiri proizvedena su u Brindisiju u Italiji odakle su dopremljeni ovdje. Ta četiri kesona postavljena su na morsko dno na gradilištu, a morsko dno prethodno je nasuto i učvršćeno, te su zatim kesoni spojeni u jednu cjelinu. Riječ je o radnoj površini dužine oko 80 metara, koja je čeličnim mostom spojena s kopnom. Preko tog mosta će se u lipnju početi dovoziti betonski mikseri, njih 15 do 20 dnevno, koji će dolaziti s Kukuljanova, gdje se nalazi betonara s kojom su talijanske tvrtke dogovorile suradnju. Prethodno će uz ovu improviziranu obalu za potrebe gradilišta pristati specijalno plovno postrojenje za betoniranje kesona. Proizvodnja kesona odvijat će se pomoću posebne platforme, koja će polako keson uranjati u more paralelno s napredovanjem betoniranja sve do dubine od 18 metara, ističe Račeta.
Postavljanje pilota
U ovom je trenutku obavljeno oko 60 posto predviđenog posla na postavljanju šljunčanih stupova (pilota), koje specijalizirani radni brod ugrađuje u postojeće morsko tlo na dubine nerijetko veće od 60 metara. Snažan vjetar graditeljima predstavlja najveći problem, jer radni brodovi ne mogu raditi u takvim uvjetima, pa se mjesečno zbog toga gubi i po nekoliko radnih dana, pogotovo u zimskom periodu.
Nepredviđeni dodatni posao iskrsnuo je i kod postavljanja pilota, jer ih nije bilo moguće ugrađivati na pojedinim lokacijama u blizini postojećeg nasipa obale zbog kamenja u podmorju. Stoga se dio podmorja prethodno mora čistiti prije ugradnje pilota.
– Mi se nadamo da bi izgradnja nove obale u dužini od 400 metara mogla biti završena krajem 2017. godine, vjerujemo da je to realan i dostižan rok, zaključuje Račeta.
