Tvrtke PGŽ-a povećale dobit

Gospodarsko vijeće: Plaće Primoraca i Gorana 246 kn niže od hrvatskog prosjeka

Aneli Dragojević Mijatović

Tijekom 2017. najviše novozaposlenih osoba u turizmu, njih 709 / Snimio Marin ANIČIĆ

Tijekom 2017. najviše novozaposlenih osoba u turizmu, njih 709 / Snimio Marin ANIČIĆ

Lani je prosječna plaća u PGŽ-a iznosila 5.126 kuna, a na razini RH 5.372 kune. U usporedbi s drugim županijama, poduzetnici iz PGŽ-a treći su po broju zaposlenih, neto plaćama i investicijama, četvrti po prihodima, dobiti i izvozu, te šesti po uvozu



RIJEKA Tvrtke Primorsko-goranske županije nastavile su trend rasta poslovanja i zapošljavanja u 2017., zaključak je sa sjednice Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Rijeka.


Povećani su pritom ukupni prihodi za 10,7 posto i neto dobit za 14,5 posto, rast izvoza je 14,4 posto, a uvoza 6,2 posto, dok su investicije u novu imovinu 22,4 posto veće u odnosu na prethodnu godinu.


Broj zaposlenih se povećao za 4,9 posto, odnosno za 3.043 radnika, a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća na bazi broja zaposlenih po satima rada bila je 5.126 kune, i za 4,5 posto je veća u odnosu na prethodnu godinu, ali je još uvijek 4,6 posto ispod prosjeka plaća gospodarstva Hrvatske, navode u HGK-u.




Naime, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u gospodarstvu RH lani je iznosila 5.372 kune, što je za 221 kunu ili za 4,3 posto više u odnosu na 2016.


Ispada, dakle, da su neto plaće Primoraca i Gorana za 246 kuna niže od hrvatskog prosjeka.



Prema sjedištu, poduzetnici Grada Zagreba ostvarili 48,5 posto ukupnih ostvarenih prihoda u RH, Zagrebačke županije 7,4 posto, Splitsko-dalmatinske 6,8 posto, Primorsko-goranske 5,6 posto, te Istarske 5 posto. Poduzetnici ostalih 16 županija ostvarili su 26,7 posto prihoda.



U PGŽ-u je, proizlazi nadalje iz navedenih podataka, lani zabilježen neznatno brži rast plaća nego na razini RH, no očito nedovoljno brz da prestigne prednost koju je prosječna plaća na nacionalnoj razini imala i godinu ranije.


Novozaposleni u turizmu


Podaci HGK pokazuju da su na razini cijele Hrvatske poduzetnici lani zapošljavali ukupno 866.131 radnika, što je za 51.260 zaposlenih, odnosno za 5,9 posto više u odnosu na 2016. U usporedbi pak s drugim županijama, poduzetnici Primorsko-goranske županije su treći po broju zaposlenih, neto plaćama i investicijama, četvrti po ukupnim prihodima, dobiti i izvozu, te šesti po vrijednosti uvoza.


U HGK su i detaljnije raščlanili strukturu novozaposlenih. Dakle, od ukupno 65.091 radnika, zaposlenih kod 10.189 primorsko-goranskih poduzetnika, 3.043 su novozaposlena, odnosno oni koji su se zaposlili tijekom prošle godine, pri čemu je najviše novozaposlenih u turizmu, njih 709, potom u trgovini (396), prerađivačkoj industriji (250) i građevinarstvu (483). Pritom su tvrtke sa sjedištem u Rijeci zaposlile 1.432 nova radnika, u Viškovu 242, Crikvenici 160 i Malom Lošinju 136 radnika.  


Ulaganja u novu dugotrajnu imovinu lani su u gospodarstvu PGŽ dosegla 1,5 milijardi kuna. Najviše su investirale tvrtke u turizmu (168 milijuna kuna), prerađivačkoj industriji (257 milijuna kuna), trgovini (106 milijuna kuna), prijevozu i skladištenju (206 milijuna kuna).



Izvoz veći od uvoza


U 2017. godini poduzetnici PGŽ-a ostvarili su ukupni prihod od 38,3 milijardi kuna što je povećanje od 3,7 milijardi ili 10,7 posto u odnosu na 2016. Ostvarena je i neto dobit od 1,4 milijarde kuna. Najveći prihodi po djelatnostima su: trgovina 13,8 milijardi kuna, prerađivačka industrija 7,1 milijardi kuna, prijevoz i skladištenje 3,7 milijardi kuna, građevinarstvo 3 milijarde kuna, te turizam 3 milijarde kuna.


Što se vanjskotrgovinske razmjene tiče, izvozom je na razini PGŽ-a lani ostvareno 8,4 milijarde kuna, a uvozom 3,5 milijardi kuna, te je ostvaren pozitivan trgovinski saldo od 4,9 posto, koji je, navodi se, trgovinskom suficitu Hrvatske pridonio s visokih 24,3 posto. Najveći izvoznici su tvrtke u prerađivačkoj industriji s 3 milijarde kuna. Najviše su uvozili poduzetnici u djelatnosti trgovine: 1,6 milijarde kuna. Djelatnost trgovine ostvarila je deficit trgovinskog salda od minus 684 milijuna kuna, a prerađivačka industrija suficit od 1,8 milijardi kuna.