Direktor programa i vijesti Al Jazeere Balkans Goran Milić upozorio jeu Rijeci da je na HRT-u kao i u ostatku Hrvatske u proteklih dvadesetak godina prevladao uvoznički mentalitet, dok se u postotku izvozi puno manje programa nego što je to bio slučaj do 1990. godine, a u novčanom iznosu neopisivo manje. Milić je putem video linka gostovao na tribini na Građevinskom fakultetu na temu »Treba li nam javna televizija – sloboda medija?«, kojom je otvoren dvodnevni Student Day Festival u organizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci.
– Pojedini ljudi koji uvoze program, poput Đele Hadžiselimovića, stekli su megapopularnost u javnosti, a HRT nikad nije afirmirao šefa prodaje, koiji je pravi junak u svakoj firmi. Čak se i u izvješćima HRT-a o izvorima prihoda najmanja važnost pridaje onima ostvarenim od prodaje. Šef prodaje nema nikakav suport, jer to nikome nije važno. Jednostavno nitko mentalno o tome nije razmišljao, a mislim da se upravo u ovom segmentu preustrojem može napraviti značajno viša razina produkcije, kaže Milić.
Zvonimir Varošanec s HRT-a spomenuo je kako u Europi postoji 8.000 televizijskih kanala, a Milić drži kako je HRT produkciji bolji od njih najmanje 7.900.
– Ti kanali vape za programom, a HRT ima infrastrukturu, logistiku i, ne manje važno, arhiv da im ga isporuči. Zašto ne ući u krug onih televizija koje proizvode i prodaju svoj program? Hrvatska ima prekrasnu baštinu i prostor. Naša zemlja je marketiški najmanje iskorištena upravo kroz televiziju, a najviše kroz 20 milijuna ljudi koji je svakog ljeta turistički posjećuju. Zašto nas oni i ostatak godine ne bi gledali kroz tv program, ističe Milić.
Robert Frank iz Novog lista govorio je o ograničavanju slobode medija, koja u teoretskom smislu, ovisi o vlasništvu, utjecaju interesnih grupe i politike, ali posebno je kao jedan od oblika ograničavanja slobode istaknuo autocenzuru, koje je, po njegovom mišljenju, sve više.
– Novil list trenutno je očito na pravom putu da se repozicionira na tržištu novom koncepcijom, pronalazeći tržišnu nišu u kapilarnom pokrivanju cijelog područja Primorsko-goranske županije, ali i regije u širem smislu, kaže Frank.
Glasnogovornica riječkog Sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj smatra da u medijima nitko ne pita čitatelja, odnosno slušatelja o onome što ga zanima.
– Plasiranje sadržaja senzacionalističkog i trivijalnog tipa obično se pravda formulacijom da je »to ono što čitatelje zanima«, iako se ta tvrdnja ne temelji na nikakvim provedenim istraživanjima. Smatram da je i to, uz krizu, jedan od uzroka pada čitanosti, odnosno gledanosti u medijima, kaže Marinković Škomrlj.
