Foto Silvano Ježina
Prema projekcijama njezinih incijatora, kroz idućih pet godina mreža Fly Croatia trebala bi okupljati dvadesetak letjelišta diljem Hrvatske, a od novog se turističkog proizvoda očekuje da će povećati dolazak privatnih zrakoplova na 10.000 godišnje
RIJEKA Po uzoru na ideju koja je vodila osnivače ACI-ja, samo u ovom slučaju u avijaciji, u HGK-Županijskoj komori Rijeka potpisivanjem ugovora o osnivanju tvrtke Fly Croatia i službeno je startao projekt umrežavanja manjih aerodroma i letjelišta na području Hrvatske u jedinstvenu mrežu. Prema projekcijama njezinih incijatora, kroz idućih pet godina mreža Fly Croatia trebala bi okupljati dvadesetak letjelišta diljem Hrvatske, a od novog se turističkog proizvoda očekuje da će povećati dolazak privatnih zrakoplova na 10.000 godišnje, s 30.000 putnika.
Nositelj ovog projekta je Zračna luka Rijeka, a uz njezinog čelnog čovjeka Tomislava Palalića, ugovor su još potpisali Roman Cvek, direktor tvrtke Fly iz Opatije, Zvonko Kovačević, predsjednik Aerokluba Sinj te njegovi kolege Zlatko Tot iz Aerokluba Osijek i Toni Dujmović iz Aerokluba Krila Gacke kraj Otočca. Županijska komora Rijeka bila je koordinator aktivnosti koje su prethodile i dovele do osnivanja Fly Croatia. Kako je u pozdravnim riječima napomenuo predsjednik Komore Vidoje Vujić, za kojeg je jučer otkriveno da se u mladosti i sam bavio padobranstvom, u Komori su prije dvije godine došli na ideju umrežavanja malih aerodroma, doduše, više na regionalnoj razini, nazvavši ga tada Fly Tour. U međuvremenu, uključenjem Zračne luke Rijeka, projekt je stasao do nacionalne razine.
Zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić poručio je da Hrvatskoj, za njezin prosperitet i razvoj, trebaju upravo takvi ljudi koji će otići korak dalje i imaju viziju. Fly Croatia imat će punu podršku Županije u daljnjoj realizaciji, ustvrdio je Boras Mandić, naglasivši pritom značaj Fly Croatiae na još boljem povezivanju i jednakomjernijem razvoju svih dijelova Hrvatske, pogotovo otoka.
Roman Cvek istaknuo je kako ova mreža malih aerodroma i letjelišta nije sama po sebi cilj, već samo infrastruktura uz pomoć koje će se široko otvoriti vrata jednoj specifičnoj niši turizma.
– Dok nautičari većinu vremena provode na svom plovilu, gdje spavaju i hrane se, vlasnici malih aviona dolaze po turističke i ine sadržaje koji se nude izvan žice aerodroma. Da su godišnje brojke od 10.000 zrakoplova i 30.000 putnika vrlo realne i dohvatljive, Cvek je istaknuo da se radi o približno 10 posto potencijala EU tržišta, a naveo je i primjer aerodroma u Portorožu koji godišnje ostvari promet od 22.000 putnika. Cvek je u više navrata istaknuo kako će glavne benefite od ovog projekta imati lokalne zajednice, prvenstveno od prodaje turističkih usluga i sadržaja te njihove bolje prometne povezanosti, što otvara i druge mogućnosti.
O višestrukim mogućnostima koje otvara mreža Fly Croatia, kao potencijalno nova infrastruktura zračnog prometa u Hrvatskoj, svjedoči i informacija da su se o ovom projektu interesirali iz njemačke tvrtke Bio-agrar International iz Freiburga. Njihov je primarni interes proizvodnja biohrane na hrvatskom priobalju i otocima zbog odlične insolacije, u sklopu čega bi se aktiviralo oko 500 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Upravo bi Fly Croatia sa svojom mrežom malih aerodroma mogla ovom potencijalnom investitoru osigurati prijevoz svježih količina povrća i voća do konačnih odredišta u roku od 24 sata.
Mrežu Fly Croatia u prvoj fazi, uz Zračnu luku Rijeka, zasad čine još tri certificirana manja aerodroma, a u drugoj fazi priključili bi im se još letjelišta i aerodromi na Visu, u Drnišu, Medulinu, Vrsaru, Unijama, Šepurinama kraj Zadra, Grobniku. Kako je kazao Tomislav Palalić, Zračna luka Rijeka preuzet će ulogu njihovog operatera čiji će prvi zadatak biti riješiti imovinskopravne odnose te ishodovati od Agencije za civilno zrakoplovstvo sve potrebne dozvole da ta letjelišta mogu biti u punoj funkciji. Multidisciplinarni stručni tim kojeg je okupila Zračna luka Rijeka obišao je i radi na već više-manje svim potencijalnim lokacijama. Riječ je o letjelištima koja su nekad bila u funkciji i za čiju ponovnu operativnost, prema Palalićevim riječima, nisu potrebna velika ulaganja jer, primjerice, za slijetanje malih zrakoplova dovoljna je i uređena travnata pista. U trećoj fazi projekta Fly Croatia priključili bi se oni aerodromi kod kojih su imovinsko-pravni odnosi nešto kompliciraniji za riješiti i zahtjevaju više vremena. Palalić vjeruje da će ovaj projekt, koji je apliciran i za EU sredstva iz programa Adrion, i nadalje uživati potporu resornih ministarstava prometa i turizma.
