Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
21. studenoga 2019.
Gorući problem

Fiziku predaju čak i profesori povijesti i tjelesnog. Zašto studenti ne idu baš rado u nastavnike?

Fiziku predaju čak i profesori povijesti i tjelesnog. Zašto studenti ne idu baš rado u nastavnike?
Fiziku predaju čak i profesori povijesti i tjelesnog. Zašto studenti ne idu baš rado u nastavnike?
Autor:
Objavljeno: 5. veljača 2019. u 19:10 2019-02-05T19:10:00+01:00

Razlozi za nedostatak nastavnika, slažu se ravnatelji, višeslojni su, a jedan od njih je i odlazak nastavnika iz Hrvatske, nemogućnost obrazovanja pojedinih profila na riječkom području, a tu je i loš status nastavnika u društvu pa studenti radije umjesto nastavničkog biraju drugi studijski program  

RIJEKA Deficit nastavnika kemije, biologije, geografije, matematike, fizike, a u posljednje vrijeme i učitelja razredne nastave gorući je problem u primorsko-goranskom školskom sustavu, jer nastavnike tog profila gotovo je nemoguće naći na tržištu rada. U školama kažu da taj problem posebno dolazi do izražaja kada treba naći nastavnike na određeno vrijeme, odnosno za zamjenu pa nerijetko u nemogućnosti popunjavanja radnog mjesta škole pribjegavaju nestručno zastupljenoj nastavi i zapošljavanju nenastavničkog kadra sličnog profila. Razlozi za kronični nedostatak nastavnika, slažu se ravnatelji, višeslojni su, a jedan od njih je i odlazak nastavničkog kadra izvan hrvatskih granica, a u potrazi za boljom egzistencijom izvan Hrvatske, tvrde ravnatelji, nastavnici jako dobro kotiraju, jer kvalitetan su i cijenjen kadar na inozemnim tržištima rada.

Nestručne zamjene

Ravnatelji problem vide i u činjenici da se nastavnici pojedinih profila nemaju mogućnost obrazovati na riječkom području, jer veliki dio deficitarnih diploma ne može se steći na riječkom Sveučilištu, a jedan od problema svakako je i loš status nastavnika u društvu pa studenti radije umjesto nastavničkog biraju drugi studijski program. Dokaz tome je i činjenica da Sveučilište u Rijeci već desetljećima obrazuje nastavnički kadar iz matematike i fizike, a na riječkom tržištu rada tog kadra nema.
Izražavajući svjesnost problema deficitarnosti nastavničog kadra ne samo u Primorsko-goranskoj, već i u Ličko-senjskoj te Istarskoj županiji zamjenica pročelnika Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci doc. dr. Nataša Erceg kaže da uz sva nastojanja i napore u smislu popularizacije i razvoja kvalitete nastavničkih diplomskih studija fizike i srodnih predmeta, trend broja diplomiranih studenata na tim studijima je u padu.

– Jedan od razloga je zasigurno sve lošiji društveni status naših učitelja i nastavnika, što rezultira velikom zastupljenošću nestručnih zamjena. Tako primjerice, prema podacima iz 2016. godine dobivenim od Agencije za odgoj i obrazovanje u okviru okruglog stola organiziranog od strane Odjela za fiziku s ciljem popularizacije zanimanja nastavnika fizike, među nestručnjacima u osnovnoškolskoj nastavi fizike u Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji našli su se čak i učitelji razredne nastave s pojačanim engleskim jezikom te profesori povijesti i tjelesno-zdravstvene kulture. S druge strane, mnogi hrvatski nastavnici fizike često na kraju završe kao fizičari u bolnicama, u bankama, kao znanstvenici ili programeri, unatoč tome što su upisali studij ne samo zbog ljubavi prema fizici već i prema nastavničkom pozivu. Svi ti primjeri ozbiljno dovode u pitanje opstanak ove struke. Usporedbe radi, u Njemačkoj je jedno od najželjenijih i najprestižnijih zanimanja upravo nastavnik u školi, a mnogi diplomirani fizičari upisuju doktorski studij iz edukacijske fizike, koji u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, da bi dobili priliku raditi u školi kao nastavnici. Njemačka je očito prepoznala dugoročnu važnost kvalitetnog obrazovanja u cilju stabilnog tehnološkog i socio-ekonomskog razvoja, te stoga nudi nastavnicima mogućnost profesionalnog razvoja u okviru odgovarajućih poslijediplomskih studija, bolje plaće i uvjete rada, naglašava doc. dr. Erceg.

 Deficit je očit

Na bolje plaće i uvjete rada poziva se i pročelnik Odjela za matematiku prof. dr. Dean Crnković koji kaže da je nekada nestručno zastupljena nastava bila karakteristika otoka, Istre i Like, no unatrag dvije godine sve je češća pojava i na riječkom području.

– Mi imamo veću kvotu od Odjela za fiziku pa i reproduciramo više kadra, ali očito nedovoljno za potrebe tržišta, jer je deficit očit. Već na zadnjoj godini studija zovu naše studente i oni počinju raditi u školama. Radno mjesto im je sigurno, a provodimo dva nastavnička studija, matematiku te matematiku i informatiku, kaže pročelnik.
Ujedno dodaje i da do deficita dolazi i zbog prirodnog odljeva, no i zbog lošeg statusa nastavnika, a vrbovanje studenata već na zadnjoj godini studija potvrđuje i doc. dr. Erceg.

Do sada diplomiralo 1.200 studenata STEM područja

Počeci dugogodišnje bogate tradicije obrazovanja učitelja i nastavnika fizike u Rijeci sežu u 1964. godinu, kada je organiziran četverogodišnji studij Matematike i fizike, najstariji četverogodišnji nastavnički studij u Rijeci. Čak i ranije, jer kako navodi doc. dr. Nataša Erceg, od 1953. godine studenti su se pripremali kroz niz ustanova za nastavnički poziv. Danas su na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci aktivna dva diplomska studija nastavničkog usmjerenja: Fizika i matematika te Fizika i informatika, a osnovana je i Katedra za edukacijsku fiziku. Od 1964. godine do danas diplome profesora fizike i srodnih predmeta, odnosno matematike, politehnike, informatike i u jednom kraćem razdoblju kemije, na riječkom je Sveučilištu steklo više od 1.200 studenata.
– Gotovo nema škole u našoj županiji u kojoj nisu zaposleni naši diplomirani studenti, a nerijetko i apsolventi jer je zanimanje nastavnika fizike, kao i studenti matematike, od osnutka studija do danas bilo i ostalo deficitarno i traženo. Mnogi naši alumni su stekli i znanstvene titule, rade na svim sastavnicama riječkoga sveučilišta, ali i na drugiom sveučilištima i institucijama, kaže doc. dr. Erceg.
Na Odjelu za fiziku provodi se i diplomski studij fizika, koji je znanstveno-istraživačkog usmjerenja te sadrži tri smjera: Fizika čvrstoga stanja, Astrofizika i fizika elementarnih čestica te Fizika i znanost o okolišu, a u suradnji s Tehničkim fakultetom organizira se interdisciplinarni studij Inženjerstvo i fizika materijala. Diplomirani studenti na tim smjerovima, ističe doc. dr. Erceg, također su traženi kadar u školama uz uvjet stjecanja potrebnog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, a Odjel provodi i doktorski studij čime je zaokružena obrazovna vertikala.

I Hrvatski zavod za zapošljavanje u ovogodišnjim je »Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja« izdao preporuku da se na studijskim programima prirodoslovno-matematičkog područja povećaju upisne kvote, a naglašavajući kako Sveučilište u Rijeci uvelike brine o zapošljivosti svojih studenata, rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se popis studijskih programa na kojima se stječu kvalifikacije koje izazivaju poteškoće u zapošljavanju unatrag nekoliko godina bitno smanjio, no i da razloga za zabrinutost ima te da se radi na povećanju upisnih kvota.

– Stava smo i da ovaj popis HZZ-a nije osjetljiv na podatak jesu li nezaposleni završili studij Sveučilišta u Rijeci ili neki drugi. Najveći izazov sada nam je nemogućnost akreditacije novih studijskih programa koji obrazuju za deficitarna zanimanja. U tom smislu učinjeno je mnogo, posebice u pripremi studija logopedije, farmacije i socijalnog rada koji nije isto što i socijalna pedagogija, ali za koje imamo nedvosmislene podatke iz županijskih institucija da je daleko potrebnija kvalifikacija. Ključna prepreka koju sada pokušavamo riješiti u razgovorima s Ministarstvom znanosti i obrazovanja je mogućnost zapošljavanja novih kadrova za deficitarna zanimanja koje ne možemo mobilizirati iz postojećih studijskih programa. To vrijedi i za studije biologije, kemije, glazbene pedagogije ili geografije, pojašnjava rektorica.

Slab interes

Drugi izazov, dodaje, vezan je uz studijske programe koji postoje na Sveučilištu, ali je potreba tržišta rada veća od studijskih kapaciteta. Radi se primarno o studijima računarstva i informatike, medicine te ranog i predškolog odgoja i obrazovanja, gdje je zainteresiranih studenata više nego što su mogućnosti da ih se upiše.
– I tu se susrećemo s istim problemom koji sam ranije spomenula, nemogućnosti da dobijemo nova radna mjesta i povećamo kvote. No, nadam se da ćemo, nakon razgovora koji su u tijeku, već sljedeće akademske godine biti u mogućnosti povećati bar dio kvota. Poseban izazov predstavljaju studijski programi koje imamo na Sveučilištu, za koje imamo odgovarajuće kapacitete, koji jesu deficitarni, ali je interes učenika i studenata mali. Upravo o tome se radi kada govorimo o nastavničkom smjeru matematike i fizike, kao i brodogradnje. Kolege s odjela za matematiku i fiziku redovito organiziraju popularizacijske aktivnosti, dane otvorenih vrata, komuniciraju sa srednjim školama tako da sam stava da su učenici sigurno dobro informirani. Iako u posljednje vrijeme bilježimo i znatno povećanje interesa za fiziku i matematiku u odnosu na raniji period, još uvijek to očito nije vidljivo u raspoloživim nastavnicima za rad u školama. Međutim, držim da je ovdje ključno pitanje zašto je slab interes za ove studije nastavničkog smjera. Nameće se misao da nastavnička zanimanja matematike i fizike nisu privlačna mladim ljudima koji, kada i biraju studij fizike i matematike, ne vide svoju budućnost u školama. Moguće je i dalje spekulirati zašto nastavnička zanimanja nisu atraktivna, radi li se o nedopustivom padu društvenog respekta prema nastavnicima, financijskim ili nekim drugim razlozima. Kako bilo, vidim razlog za zabrinutost i poduzimanje hitnih mjera vezano uz pitanje uvjeta rada i kvalitete nastavničkog kadra u osnovnim i srednjim školama, zaključuje prof. dr. Prijić Samaržija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.