Sve više studenata želi u inozemstvo

Erasmus proračun u šest godina povećan šest puta

Ingrid Šestan Kučić

Za iduću akademsku godinu već sada su prijavljena 172 studenta koji žele otići na inozemno sveučilište / Snimio Sergej DRECHSLER

Za iduću akademsku godinu već sada su prijavljena 172 studenta koji žele otići na inozemno sveučilište / Snimio Sergej DRECHSLER

Cilj je da studenti koji provedu dio studija na nekoj inozemnoj instituciji, tamo steknu kredite ili ECTS bodove koji se po automatizmu priznaju u matičnoj instituciji



RIJEKA U samo šest godina proračun za program Erasmus Sveučilišta u Rijeci  narastao je šest puta, jer prije šest godina riječko je Sveučilište za studentsku razmjenu imalo 70 tisuća eura, a iduće akademske godine za tu će namjenu biti osigurano čak 460 tisuća eura. Istovremeno u tih šest godina broj odlaznih i dolaznih studenata kontinuirano raste, jer prije šest godina u Erasmusu je sudjelovalo svega 35 studenata i 7 članova nastavnog i nenastavnog osoblja.


 Za iduću akademsku godinu već sada su prijavljena 172 studenta te 24 člana nastavnog i nenastavnog osoblja koji žele otići na inozemno sveučilište, kao i 113 stranih studenata koji žele dio akademske godine provesti na riječkom sveučilištu, a do početka akademske godine taj će broj studenata još narasti.


Navodeći kako riječko sveučilište ima ugovore s više od 300 institucija u Europi na koje odlaze riječki studenti, ali i s kojih u Rijeku dolaze strani studenti, prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da najviše stranih studenata dolazi na Fakultet za menadžmenu u turizmu i ugostiteljstvu, Ekonomski i Filozofski fakultet, a najzanimljiviji smo studentima iz Poljske, Španjolske, Latvije, Finske, Italije, Grčke, Njamačke i Velike Britanije.




–  Zanimljiv je podatak i da je sve više dolaznih studenata zainteresirano za učenje hrvatskog jezika u Riječkoj kroatističkoj školi, centru za učenje inojezičnog hrvatskog jazika pri Odsjeku za kroatistiku, Filozofskog fakuulteta. Ukupno u ovoj akademskoj godini nastavu su pohađala 72 studenta. Općenito podaci o provedbi Erasmusa svjedoče da su u sustavu mobilnosti najzastupljeniji studenti društvenih i humanističkih znanosti, a zatim prirodne i tehničke znanosti. U listopadu s Instititutom za razvoj obrazovanja organiziramo i četvrti Sajam stipendija upravo s ciljem informiranja o mogućnosti mobilnosti i dopunskog stipendiranja mobilnosti – kaže prorektorica.


Najmanje tri mjeseca


Dodajući kako se o mobilnosti u pravilu govori kada studenti provedu na inozemnoj instituciji najmanje tri mjeseca, odnosno ostvare najmanje 15 ECTS bodova ili u slučajevima kada student provede cjelokupno razdoblje studija koje završava stjecanjem visokoobrazovne kvalifikacije prof. dr. Prijić Samaržija ističe da je bit nastojanja riječkog sveučilišta vezanih za tu vrstu mobilnosti razvijati sustav priznavanja razdoblja obrazovanja provedenog u inozemstvu, kao i sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija.


– Drugim riječima, cilj je da studenti koji provedu dio studija na nekoj inozemnoj instituciji, tamo steknu kredite ili ECTS bodove koji se po automatizmu priznaju na matičnoj instituciji. Takva mobilnost ili cirkulacija mozgova omogućuje studentima da ne gube ritam studiranja, upoznaju se inozemnim sustavima obrazovanja, steknu neprocjenjive vještine i iskustva života i studiranja, čime grade svoje individualne i posebne životopise i puteve studiranja. Zanimljiv je podatak da 92 posto poslodavaca u Europi traži osobe s transverzalnim vještinama, kao što su timski rad, tolerancija, rješavanje problema, kritičko promišljanje i preuzimanje inicijative i slično,  te da prosječan Erasmus student nakon razdoblja mobilnosti u inozemstvu posjeduje bolje transverzalne vještine od 70 posto ukupnog broja studenata. U strateškim dokumentima Europske unije i Europskoga prostora visokog obrazovanja postavljen je cilj da do 2020. godine 20 posto osoba koje steknu kvalifikaciju u visokom obrazovanju tijekom studija provedu razdoblje obrazovanja ili osposobljavanja u inozemstvu – napominje prof. dr. Prijić Samaržija.



Sveučilište je razvilo paket mjera koje pridonose povećanju odlazne mobilnosti i odnose se na unaprijeđenje  transparentnosti i puno priznavanje razdoblja mobilnosti odlaznim studentima te  unaprjeđivanje sustava informiranja i financiranja mobilnosti, kao i paket mjera koje se odnose na povećanje dolazne mobilnosti i obuhvaćaju povećanje broja kolegija na stranim jezicima, poticanje međunarodnih kratkih programa na visokim učilištima u Hrvatskoj, ali i združenih ili samostalnih studija na stranim jezicima, te povećavanje dostupnosti informacija o boravku u Hrvatskoj u svrhu obrazovanja.– Mjere koje se tiču studijskih programa vezane su uz unaprjeđenje jezičnih vještina studenata i nenastavnog i nastavnog osoblja. Dakako da tu ima i drugih poslova vezanih za osnaživanje administrativnih kapaciteta ureda za međunarodnu suradnju jer se taj dio posla progresivno povećava, ali i rješavanje problema imigracijskih postupaka i širenje pristupa mobilnosti pripadnicima skupina koje su u nepovoljnom socioekonomskom položaju i studentima s posebnim potrebama – ističe prorektorica.


Energija i financije


Upravo zato Sveučilište sve više energije i financija ulaže u unapređenje uvjeta za poboljašnje mobilnosti i internacionalizacije studijskih programa. Internacionalizacija visokog obrazovanja i njegova integraciju u europski i svjetski visokoobrazovni prostor  je jedan od strateških ciljeva Sveučilišta, kako u smislu povezivanja s inozemnim sveučilištama radi znanstvenih istraživanja, tako sve više i u nastavnom procesu. Iako se to često zanemaruje, internacionalizacija obrazovanja ima ključnu ulogu u unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, ali i osobnog usavršavanja i zapošljivosti mladih na globalnom tržištu rada. Programa Erasmus, a sada Erasmus+ je ključan alat internacionalizacije visokih učilišta.


– Nastojimo osigurati uvjete da naši studenti mogu steći odgovarajuće vještine i kompetencije te da i mi kao sveučilište postanemo dio mreže sveučilišta na kojem ćemo obrazovati mlade studente iz Europe i svijeta. U tom cilju smo prije nekoliko mjeseci donijeli i posebne institucijske politike vezane za konkretne aktivnosti u idućem razdoblju, a s novom akademskom godinom počinje i njihova intenzivnija provedba. Naše su mjere vezane poglavito uz  povećanje međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika, povećanje institucionalnih partnerstava s inozemnim partnerima u izvedbi studija te uvođenje kolegija i studijskih programa na stranim jezicima, zaključuje prorektorica.