Foto: Silvano Ježina
U DBS timu sudjeluju i neurokirurg i neurolog koji dijele odgovornost. Za dobar rezultat bitan je dobar odabir pacijenta kojem metoda može pomoći, priprema pacijenta, milimetarski precizno postavljanje elektroda na ciljno mjesto i bez komplikacija, te na kraju balansiranje između podešavanja stimulacija i smanjivanje terapije lijekovima
RIJEKA Klinika za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka jedina je hrvatska bolnica u kojoj se određuju kandidati za dubinsku mozgovnu stimulaciju (deep brain stimulation, DBS) koji se potom na implantaciju elektroda usmjeravaju na Zavod za neurokirurgiju KB-a Dubrava.
U Rijeci se obavljaju pripreme za operaciju i nakon zahvata podešavaju stimulacije, smanjuje terapija lijekovima te redovito kontroliraju i prate svi pacijenti koji se liječe na ovaj način. Predstojnica riječke Klinike za neurologiju doc. dr. Vladimira Vuletić do konca prošle godine taj je posao obavljala u KB-u Dubrava, da bi dolaskom na funkciju predstojnice riječke Neurologije taj posao nastavila obavljati u riječkoj bolnici sa svojim mladim kolegama.
– Sada nam na kliniku u Rijeku dolaze pacijenti, ne samo iz cijele Hrvatske, nego i zemalja regije uključujući i Albaniju. Dubinska mozgovna stimulacija se od svih zemalja u regiji najprije počela raditi u Hrvatskoj 2000. godine zahvaljujući profesoru Darku Chudyju. U prvih deset godina bilo je vrlo malo pacijenata liječenih na ovaj način, između ostalog jer se tek od 2013. godine provodi na teret HZZO-a.
U Hrvatskoj se implantacija elektroda obavlja samo na Zavodu za neurokirurgiju KB-a Dubrava, a neurološki dio se sada obavlja samo na Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka.
Educirani DBS tim
U Hrvatskoj se godišnje na ovaj način liječi više od 35 bolesnika, a uz to, imamo dodatno mnogo bolesnika iz zemalja regije. Imamo više od 170 bolesnika s bolestima pokreta poput Parkinsonove bolesti, distonije i esencijalnog tremora što je zavidan broj, a i naši rezultati su u skladu s rezultatima u ostalim centrima u Europskoj uniji. U DBS timu sudjeluje i neurokirurg i neurolog koji dijele odgovornost.
Za dobar rezultat bitan je dobar odabir pacijenta kojem metoda može pomoći, priprema pacijenta, milimetarski precizno postavljanje elektroda na ciljno mjesto i bez komplikacija te na kraju balansiranje između podešavanja stimulacija i smanjivanja terapije lijekovima.
DBS tim mora biti educiran, tako da sam ja edukacije za ovu metodu imala u mnogim vodećim centrima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Turskoj – kaže doc. dr. Vuletić, jedna od članica organizacijskog tima druge regionalne stručne konferencije o dubinskoj stimulaciji mozga pod naslovom »Novi obzori u neurologiji i psihijatriji« što je održana početkom svibnja u Zagrebu.
Organizatori konferencije bili su Zavod za neurokirurgiju KB-a Dubrava, Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka i medicinski fakulteti u Zagrebu i Rijeci u suradnji s Jedinicom za funkcionalnu neurokirurgiju, London University College, Queen Square London. Tim renomiranih stručnjaka iz DBS-a i neuroznanstvenika, predavača iz raznih dijelova svijeta, od Londona, Šangaja, Grenobla, Ljubljane, Beograda, Yalea i Stockholma, sve do Splita, Rijeke i Zagreba razgovarao je o raznim stručnim temama što će najviše koristiti pacijentima.
Inače, dubinska mozgovna stimulacija predstavlja stimulaciju bazalnih ganglija implantacijom elektroda. DBS je medicinski uređaj, sličan pacemakeru, kod kojeg su elektrode postavljene u precizna ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju, što smanjuje simptome. Ti signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome. Kao rezultat, bolesnik može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, zbog čega mu postaje lakše obavljati svakodnevne zadatke.
Striktni kriteriji primjene
– Radi se o vodećoj operativnoj metodi u bolestima pokreta i koristi se najčešće kod bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću, distonijom i esencijalnim tremorom kod kojih medikamentozna terapija više ne daje zadovoljavajuće rezultate ili je dovela do značajnih nuspojava, te je izražena onesposobljenost. Navedena metoda ne primjenjuje se kod svih pacijenata, nego se na osnovi striktnih kriterija ocjenjuje moguća korist.
Postavlja ga neurokirurg operativnim zahvatom samo u educiranom DBS centru, a postavljanje indikacije za tu metodu, praćenje i obrada prije zahvata i praćenje poslije zahvata, titracije lijekova koji se kod ove metode mogu smanjiti za 50 posto te podešavanje parametara stimulacije i rješavanje eventualnih komplikacija obavlja neurolog educiran za DBS. Ove godine obilježavamo tridesetu godišnjicu primjene duboke moždane stimulacije kod bolesti pokreta, a od tada je širom svijeta ovom metodom tretirano preko 150.000 bolesnika.
– Uvijek postoje neke etičke dileme kada se radi o zahvatima na mozgu. Hoće li doći do promjene ponašanja, raspoloženja i identiteta, posebice ako se primjenjuje kod psihijatrijskih bolesnika. U Hrvatskoj se ne radi psihokirurgija, iako se u nekim drugim zemljama radi kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja, depresije i shizofrenije kada liječenje postojećom medikamentoznom terapijom nema zadovoljavajući efekt.
S obzirom da sam ja neurolog, mogu reći da se u postojećim odobrenim neurološkim indikacijama nakon mnogobrojnih kontroliranih znanstvenih studija zna da je ova metoda efikasna, sigurna i reverzibilna, što znači da ako liječenje nije zadovoljavajuće, DBS vodovi se mogu repozicionirati ili ukloniti.
Ako se nešto radi uz dobru kontrolu i svakako uz znanstvenu opravdanost i poboljšavanje kvalitete života oboljelih od kroničnih onesposobljavajućih oboljenja kao što su to neurološke bolesti, gdje je sigurnost i efikasnost jasno znanstveno dokazana, dileme tu nestaju. Uspjehu ovog načina liječenja svakako doprinosi i nova timska suradnja neurologa i neurokirurga u izvođenju cijele procedure i dijeljenju odgovornosti, zaključuje doc. dr. Vuletić.
U 200 godina od prvog opisa Parkinsonove bolesti, uz otkriće levodope, uvođenje DBS-a drugi je najvažniji događaj koji je otvorio nove horizonte liječenja i znatno poboljšao kvalitetu života oboljelih. Kod distonije, koja onesposobljava mlade ljude, taj je učinak još veći i daje novu šansu, vraća mlade na posao i u školu – objašnjava doc. dr. Vuletić.
U nekim se zemljama DBS koristi za liječenje epilepsije, depresije te eksperimentalno kod Tourettovog sindroma, demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti, a istražuju se i novi vidovi primjene. Unapređivanjem tehnike ugradnje, načina stimulacije, izgleda generatora stimulacija, istraživanjem novih i boljih ciljnih mjesta i novih bolesti u kojima ima povoljno djelovanje, kako kaže doc. dr. Vuletić, budućnost DBS-a je obećavajuća.
