Nepoznato financiranje i rokovi

Država u kope, Grad u špade: Kašnjenje ceste D-403 odgađa otvaranje Zagrebačke obale?

Darko Pajić

Radovi na Zagrebačkoj obali u punom su jeku / Foto Marko Gracin

Radovi na Zagrebačkoj obali u punom su jeku / Foto Marko Gracin

U HC-u tvrde da je jedan od uvjeta za financiranje iz EU fondova izrada Master plana Grada Rijeke. S druge strane u Gradu Rijeci smatraju kako to uopće nije točno, jer je cesta D-403 odlukom hrvatske Vlade iz svibnja 2014. godine zajedno sa Zagrebačkom obalom proglašena strateškim projektom RH, što znači da izgradnja ceste ne može ovisiti o prometnom planu gradskog područja



RIJEKA – Oko 70 milijuna eura procijenjena je vrijednost ceste D-403, prometnice koja bi trebala povezati čvor Škurinje na riječkoj obilaznici s novim kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali. Troškovi cijelog projekta vjerojatno će biti i veći, a najveća nepoznanica se u ovom trenutku odnosi na način financiranja i rokove realizacije, koji su izuzetno važni. Naime, terminal na Zagrebačkoj obali ne može dobiti uporabnu dozvolu bez ceste D-403 i ta činjenica uvjetuje datum početka rada novog terminala, koji bi u optimističnoj varijanti mogao tijekom 2020. godine imati koncesionara i biti opremljen i spreman za početak rada. Naravno, pod uvjetom da se u ponovljenom natječaju koncesionar pronađe.



Hrvatske ceste pripremile su cestu D-403 izmjenom i dopunom lokacijske dozvole za faznost gradnje te je ukupno planirano 9 faza gradnje plus rekonstrukcija Zvonimirove ulice. Faze su sljedeće:


1. Raskrižje u čvoru Škurinje na obilaznici Grada Rijeke;




2. Rekonstrukcija Zvonimirove ulice;


3. Spojna cesta čvor Škurinje – sjeverni portal tunela »Podmurvice«;


4. Tunel »Podmurvice«;


5. Raskrižje glavne trase D-403 i spojne ceste na Zvonimirovu(D8);


6. Spojna cesta glavne trase D-403 i spojne ceste – Zvonimirova ulica (D8);


7. Trasa od raskrižja sa spojnom cestom na Zvonimirovu ulicu (D8) do Ulice Milutina Barača;


8. Vijadukt »Piopi« i trasa spojena na kontejnerski terminal;


9. Željeznički podvožnjak »Piopi« – sjeverni kolnik.


Za sve navedeno u tijeku je izrada studije opravdanosti za koju je sklopljen ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s resornim Ministarstvom prometa. Postojeća studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja nije zadovoljavajuća, jer ne sadrži potrebne elemente za prihvatljivost sufinanciranja iz fondova te je potrebno izraditi novu. Također je ishođena druga izmjena i dopuna lokacijske dozvole, pored čega je faza projekta na spoj prema Osječkoj ulici ukinuta uz suglasnost Grada Rijeke drugom izmjenom i dopunom lokacijske dozvole.



Kako Hrvatske ceste kao državna tvrtka i investitor ne mogu iz svojih izvora financirati izgradnju, priprema se dokumentacija za kandidiranje projekta prema europskim fondovima. Trenutačno je Grad Rijeka najvažniji partner HC-u i to se poglavito odnosi na suradnju u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i pripremi dokumenatacije. Na pitanje kada bi se mogli ostvariti svi uvjeti za početak izgradnje ceste D-403 u ovom trenutku nitko ne može ponuditi odgovor, ali je zanimljivo da HC i Grad Rijeka u jednom vrlo važnom detalju na projekt gledaju sasvim različito.


U pismenom odgovoru na upit naše redakcije o planovima razvoja projekta u HC-u su ustvrdili da je jedan od uvjeta za financiranje iz EU fondova izrada Master plana Grada Rijeke. S druge strane u Gradu Rijeci smatraju kako to uopće nije točno, jer je cesta D-403 odlukom hrvatske Vlade iz svibnja 2014. godine zajedno sa Zagrebačkom obalom proglašena strateškim projektom RH, što znači da izgradnja ceste, koja je sastavni dio realizacije strateškog projekta RH, ne može ovisiti o prometnom planu gradskog područja.


Navedena dilema i različitost stavova svakako je važna u kontekstu nastojanja da cesta D-403 što prije bude spremna za kandidiranje prema europskim fondovima. Ako se uzme u obzir prilično veliki posao koji je preostao u pripremi dokumentacije, kao i činjenica da će određeno vrijeme proći u iščekivanju odluke o sufinanciranju, realno je teško očekivati da bi izgradnja ceste D-403 mogla započeti prije 2018. godine.


Studija o utjecaju na okoliš


U HC-u detaljno navode što je još potrebno učiniti u pripremi dokumentacije za cestu D-403.


– Da bi se projekt kandidirao za financiranje iz EU fondova, potrebno je izraditi novu studiju o utjecaju na okoliš, te shodno tome povesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Potrebno je izraditi reviziju cestovne sigurnosti projekata, a Master plan grada Rijeke (glavni plan) treba prethoditi izradi studije opravdanosti koju izrađuju Hrvatske ceste, pa je izrađeni master plan preduvjet za predlaganje projekta za sufinanciranje iz fondova EU-a. Budući da je izrada studije opravdanosti u tijeku te je pretpostavka kako će biti dovršena prije Master plana, bit će potrebno nakon dovršetka Master plana novelirati studiju opravdanosti spojne ceste D-403, kako bi se pokazalo da je projekt usklađen s Master planom.



– Trotračni tunel »Podmurvice« dužine oko 1.250 metara


– Vijadukt »Piopi« dug oko 316 metara


– Vijadukt »Mlaka« dug oko 144 metra


– Željeznički podvožnjak »Piopi« dug oko 56 metara


– Rekonstrukcija Zvonimirove ulice (D8)


– Prelaganje instalacija



Nastavno, bit će potrebno učiniti izmjenu lokacijske dozvole koja će uključiti novo rješenje PUO-a, te unijeti u glavne projekte moguće izmjene u projektima uslijed rješenja PUO-a, revizija i revizije cestovne sigurnosti. Tek nakon ishođenja izmjene lokacijske dozvole koja će uključiti novo rješenje PUO-a, moći će se pristupiti postupku dovršenja glavnih projekata, kontrole glavnih projekata i ishođenja građevinskih dozvola, ističu u Hrvatskim cestama bez navođenja bilo kakve procjene o rokovima u kojima bi se navedene aktivnosti trebale provesti.


Stav Grada Rijeke iz kojeg proizlazi da Master plan ne može biti uvjet za pripremu i gradnju ceste D-403 dodatno se pojašnjava usporedbom sa izgradnjom pratećih objekata željezničke infrastrukture, odnosno novih kapaciteta željezničkog kolodvora Rijeka, gdje je situacija identična kao i u slučaju ceste D-403. Željeznička infrastruktura je državnog ranga, dio je strateškog državnog projekta izgradnje Zagrebačkog pristaništa, pa je studija izvodljivosti za rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnju terminala kod Zagrebačke obale izrađena 2014. godine, bez čekanja na izradu gradskog prometnog plana.



Važan dio posla na pripremi ceste D-403 obavlja Grad Rijeka u dijelu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Dosad je korisnicima objekata koji se nalaze na trasi ceste D-403, koji moraju biti uklonjeni, Grad Rijeka osigurao 16 stanova u vlasništvu Grada, koje im je dodijelio u najam.


U odgovoru na upit naše redakcije iz Grada Rijeke navodi se kako ukupna površina građevne čestice ceste D-403 iznosi 34.038 četvornih metara od čega je na početku pripreme bilo 309 četvornih metara u vlasništvu RH, 2.172 četvornih metara javnog dobra, 9.270, četvornih metara u vlasništvu fizičkih osoba, još 4.637 četvornih metara u vlasništvu pravnih osoba, te 17.650 četvornih metara, što čini 51,85 posto ukupne površine, u vlasništvu Grada Rijeke.


Temeljem zaključka gradonačelnika i Odluke Gradskog vijeća Grada Rijeke iz lipnja 2014. godine sklopljen je 31. srpnja 2014. Ugovor o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade, kojim je Grad Rijeka prenio u vlasništvo RH ukupno 17.650 četvornih metara zemljišta u k.o. Plase i k.o. Rijeka ukupne vrijednosti 7,76 milijuna kuna. Vrijednost suvlasničkih dijelova u stambenim objektima u k.o. Plase predviđenim za uklanjanje, prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke, iznosi 366.829 kuna. Hrvatske ceste su preuzele navedene nekretnine i imaju obvezu o svom trošku provesti uklanjanje svih objekata radi izgradnje ceste D-403. Za 1.840 četvornih metara od ukupno 2.172 četvornih metara zemljišta upisanog kao javno dobro, Gradsko vijeće donijelo je u lipnju 2014. godine odluku da navedene nekretnine gube status javnog dobra i upisuju se kao vlasništvo Grada Rijeke.


Te nekretnine Grad Rijeka će također bez naknade prenijeti u vlasništvo RH radi izgradnje državne ceste D-403, ali to još nije učinjeno zbog najavljene izmjene lokacijske dozvole. Za preostala 332 četvorna metra upisana kao javno dobro u vlasništvu RH ukidanje statusa javnog dobra provodi HC, čija je obveza riješiti imovinsko-pravne odnose s fizičkim i pravnim osobama koje su vlasnici nekretnina.



Izrađena je sva potrebna dokumentacija i ishodovane su sve dozvole, projekt je prijavljen za financiranje na EU fond (CEF), te su sredstva već odobrena Lučkoj upravi Rijeka kao nositelju projekta. Iz toga također proizlazi, smatraju u Gradu Rijeci, da izrada Master plana gradskog prometa nije uvjet za pristupanje EU sredstvima, kako nije bio uvjet za željeznicu, tako nije ni za cestu D-403.


Riječki prometni pravac


– Master plan se izrađuje. Ugovor o sufinanciranju između Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Grada Rijeke o izradi Glavnog plana razvoja riječkog prometnog pravca potpisan je u veljači 2015. godine nakon čega je provedena natječajna procedura, te je u veljači ove godine potpisan ugovor o izradi Glavnog plana sa Zajednicom ponuditelja u kojoj su tvrtke Gekom Zagreb, MCRIT Barcelona i Oikon Zagreb. Predviđeno razdoblje provedbe projekta traje do kraja ove godine, a Plan se sastoji od dva dijela.


Prvi dio se odnosi na prikupljanje podataka, a drugi dio na izradu multimodalnog prometnog modela, analize trenutačne situacije i trendova, definiranja posebnih ciljeva Plana te razvoja mjera za postizanje zadanih ciljeva. Intencija Grada Rijeke je da Plan bude ključni dokument za održivi daljnji prometni razvoj, prvenstveno kroz razvoj javnog prijevoza, odnosno uključivanje gradsko/prigradske željeznice u javni prijevoz kao i za jačanje pomorske putničke komponente u povezivanju grada s otocima i priobaljem i realizaciju značajnih gradskih projekata u ovom segmentu kao što je preseljenje autobaze komunalnog prijevoznika Autotrolej iz centra grada na prikladniju lokaciju, uz istovremeno omogućavanje uvjeta za gospodarski razvoj grada i ostvarenje kvalitetnijeg gradskog prostora, ističe se u odgovoru Grada Rijeke.


Na zaključno pitanje o mogućem kašnjenju ceste D-403 u odnosu na terminal na Zagrebačkoj obali u Gradu Rijeci napominju kako Hrvatske ceste trebaju čim prije dovršiti dokumentaciju na kojoj rade, ishodovati nedostajuće dozvole, izvršiti otkup objekata i zemljišta i započeti gradnju kako bi cesta D-403 minimalno kasnila u odnosu na završetak radova na Zagrebačkoj obali.


Sve navedeno pokazuje kako predstoji obaviti itekako veliki posao da bi cesta D-403 mogla biti izgrađena. Ako iz bilo kojeg razloga ova prometnica ne bi dobila zeleno svjetlo iz europskih fondova, alternativa bi mogli biti pregovori sa Svjetskom bankom, koja kreditira Rijeka Gateway projekt te bi dodatni kredit mogla usmjeriti i prema projektu ceste D-403. Ta je varijanta svakako lošija, jer bi daleko bolje bilo osigurati bespovratne europske milijune. No, do toga je očito još dug put.