Zračna luka Rijeka – u turističku predsezonu ulazi opterećena kadrovskim križaljkama / snimio D. ŠKOMRLJ
Ova zadnja uprava podignula je promet riječkog aerodroma za 60 posto, a Županija je posljednjih godina uložila u zgradu tri milijuna kuna i poboljšala komfor putnika. Treba nam stabilnost zračne luke i njen razvoj, država se mora opredijeliti što kao većinski vlasnik kani učiniti s novom upravom, kad je već postavljaju, poruka je župana Zlatka Komadine
Zračna luka Rijeka pomalo se počinje pretvarati u slučaj, i to uoči turističke sezone. Dok je u Zagrebu otvorena nova zračna luka, a ulaže se u dubrovačku i splitsku, riječka u turističku predsezonu, ali i u sezonu letova ulazi praktički bez direktora, opterećena kadrovskim križaljkama. Istra iz godine u godinu bilježi najveći broj gostiju i noćenja, a skoro pa odmah nakon nje Kvarner, no riječka zračna luka je kudikamo manje frekventna od zagrebačke, splitske, dubrovačke, zadarske…
No, iako se država kao 55-postotni vlasnik riječke zračne luke bavi kadriranjem, zaboravila je na to da želi smijeniti direktora, pa se, podsjetimo, nitko od predstavnika Vlade RH, odnosno Ministarstva prometa nije pojavio na prekjučerašnjoj skupštini, sazvanoj upravo na inicijativu Ministarstva prometa, s praktički samo jednom točkom dnevnog reda – smjenom dosadašnjeg direktora Tomislava Palalića i postavljanje Gordana Žurge za v. d. direktora. Na skupštini se nisu pojavili još neki suvlasnici, pa nije bilo kvoruma za njeno održavanje. Tako Tomislav Palalić do daljnjega ostaje na čelu Zračne luke Rijeka.
Pula
424.342 putnika
rast od 21,9 posto
Zadar
501.816 putnika
rast od 6,6 posto
Rijeka
141.488 putnika
rast od 5,9 posto.
Čudan odnos
Podsjetimo čitatelje na to da je odlukom Vlade RH početkom ovoga mjeseca predložena Palalićeva smjena i imenovanje Žurge. Također, podsjetimo i državu, kao većinskog vlasnika, na to da počinje predsezona, a da se u riječkoj zračnoj luci bave kadriranjem, dok dubrovačka i splitska računaju na konkretan razvoj i ulaganja. Pritom treba imati na umu i to da se sve, kad je o riječkoj zračnoj luci riječ, financira iz Primorsko-goranske županije, boravišnom pristojbom ostvarenoj u PGŽ-u i sredstvima udruženog oglašavanja.
– Država ima jako čudan, rekao bih maćehinski odnos prema riječkoj zračnoj luci, ona je kao vlasnik promatra samo unutar okvira zračnih luka gdje slijeće samo Croatia Airlanes, ajmo reći Splita, Dubrovnika i Zadra. Sve ostale su manje važne, izuzev Zadra koja ima i političku moć. Država bi kao većinski vlasnik trebala izmijeniti zakon kako bismo mogli koncesionirati zračnu luku ili je dati u najam. Ili bi je država trebala predati županiji, ima interesa za upravljanje zračnom lukom, ali mi tu ne možemo ništa jer nismo većinski vlasnici, kaže Primorsko-goranski župan i predsjednik TZ Kvarnera Zlatko Komadina.
Napominje da se u Rijeci već pokazalo da stalno mijenjanje kadrova nikad nije donijelo ništa dobroga.
Kao primjer važnosti riječkog aerodroma treba uzeti i mjesto gdje je smještena – Otok Krk koji je ujedno i najjača kvarnerska turistička destinacija. Turistička zajednica otoka Krka, u suradnji s ostalim turističkim zajednicama Kvarnera u Zračnoj luci Rijeka ima već više godina otvoren i info punkt, čiji je cilj promocija i razvoj Kvarnera kao aviodestinacije, te razmjena informacija za putnike i posjetitelje Zračne luke.
Info punkt prati i prilagođen je aviolinijama i dolascima aviona i otvoren je od početka travnja do kraja listopada. Obično kroz to razdoblje na info punktu prođe određeni broj posjetitelja, njih oko 25.000. Podaci se sustavno prate i vodi se statistika, a posjetitelji su i najbolji pokazatelji interesa za razne oblike smještaja koji se i u najvećem broju zadržavaju na području Kvarnera, a provode se i ankete.
Sve to zajedno govori o važnosti unapređenja Zračne luke Rijeka, jer iako je Kvarner sve donedavno, do 90-tih godina prošloga stoljeća percipiran kao destinacija u koju se najvećim dijelom dolazi autima i autobusima zbog blizine europskih tržišta, to se iz godinu u godinu mijenja. Kvarner je, otvaranjem i dolaskom sve većeg broja niskobudžetnih kompanija, sve interesantniji i kao aviodestinacija. Aviogosti su zahvalni gosti, koriste rent a car usluge i troše više. U prosjeku su mlađa populacija (do 30 godina) mijenjaju destinacije, dolaze zbog odmora i zabave, nisu stacionirani na jednom mjestu i u odlascima su vezani za aviolinije (prosjek boravka 7 do 14 dana), a smješteni su u svim smještajnim objektima, i u hotelima, u privatnom smještaju najviše, pa čak i u kampovima.
Podaci koji su izneseni su izvučeni iz anketa koje u Zračnoj luci Rijeka provodi TZ Kvarnera svake godine i dobar su pokazatelj za turističke zajednice i gospodarstvo koji ulažu u promociju aviodolazaka.
U prilog i važnost tome govori i činjenica da hotelijeri svake godine udružuju sredstva s turističkim zajednicama i županijskom turističkom zajednicom, nacionalnom turističkom zajednicom, kao i samom županijom u cilju jačanja promocije, oglašavanja s avio prijevoznicima , a u 2016. godini je to bilo više od 4.000.000 kuna.
Turistički aerodrom
– Ova zadnja uprava podignula je promet riječkog aerodroma za 60 posto, a Županije je posljednjih godina uložila u zgradu tri milijuna kuna i poboljšala komfor putnika. Uveli smo desetak niskobudžetnih letova i ona je zapravo turistička zračna luka. Očekujemo sredstva od boravišne pristojbe, da možemo više ulagati, jer su sredstva za udružena oglašavanja sve manja. Treba nam stabilnost zračne luke i njen razvoj, država se mora opredijeliti što kao većinski vlasnik kani učiniti s novom upravom, kad je već postavljaju. Ne znam iz kojeg razloga smjenjuju ovu upravu, vjerojatno političkih, ali tako se ne rješavaju poslovni problemi, kazao nam je Komadina.
Na naše pitanje o tome je li po tom pitanju razgovarao s Olegom Butkovićem, odgovara da je, ali da ministar očito ima samo jedan dio informacija.
– Nastavit ćemo s razgovorima o povećanju prometa i razvoju, a ne kadriranju, poručio je Komadina.
Ministar turizma Gari Cappelli nije nam prokomentirao disbalans u prometu riječke zračne luke u odnosu na zadarsku, splitsku i dubrovačku, ali izrazio je tračak nade za razvoj riječkog aerodroma.
– Iako većina turista u Hrvatsku još uvijek najviše dolazi cestovnim pravcima, važno je naglasiti da i zračni prijevoz ima sve veći udio u dovođenju turista u Hrvatsku. To potvrđuju i najave s turističkih sajmova, odnosno sa sastanaka s turoperatorima koji ove godine uvode veći broj letova i nove destinacije prema Hrvatskoj. Iz tog razloga svakako nam je u interesu razvoj svake zračne luke u Hrvatskoj. Produljenje glavne turističke sezone i ravnomjernija raspodjela turizma na cijelom prostoru Hrvatske u fokusu je naših aktivnosti i mjera, pa vezano uz to trenutno radimo na pripremi prijedloga za novi model udruženog oglašavanja. Prijedlog novog modela trebao bi biti gotov do lipnja, a kroz njega će se veća pozornost posvetiti upravo turoperatorima koji dovode goste izvan ljetnih mjeseci te u destinacije koje još uvijek imaju više prostora za rast turističkog prometa, a svakako da će i Zračna luka Rijeka u tom procesu imati važnu ulogu. Naime, poslovanje zračne luke Rijeka nije u nadležnosti Ministarstava turizma, već Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ali naravno da je iznimno važno što prije riješiti postojeću situaciji kako bi se promet, ali i sve buduće aktivnosti mogle nesmetano odvijati i planirati. Osim toga, visoka kvaliteta svih turističkih segmenata neophodna je za daljnji rast i razvoj hrvatskog turizma, pa u tom smislu svakako smatramo da je dizanje kvalitete postojećeg terminala Zračne luke Rijeka vrlo važno jer je riječ o regiji velikog značaja i potencijala za turizam naše zemlje, kazao nam je Cappelli.
Interes malih kompanija
Direktorica TZ-a otoka Krka Majda Šale kaže da se koriste se sva raspoloživa sredstva u cilju promoviranja Kvarnera kao aviodestinacije te da je TZ otoka Krka završila i vrlo važan strateški dokument otočnog turizma, strategiju razvoja turizma otoka Krka do 2020. godine, koji otoku Krku pridaje važnost i kroz proboj novih ciljnih segmenata i geografskih tržišta, a to su nova geotržišta Skandinavije i Velike Britanije, te jačanje njemačkog tržišta, a to znači i određenu ulogu u razvoj Zračne luke Rijeka, ali i jačanje nove ekonomije i razvoj niskotarifnih avioprijevoznika koji će dovoditi goste iz daljih europskih središta.
– Dakle, očekuje se da se Zračna Luka Rijeka odmakne od 140.000 putnika i da, kao što su mediji pisali krajem 2016. godine, ove se godine očekuje premašiti rekordni promet od 2006. godine (oko 160.000 putnika). Jer, interes niskobudžetnih kompanija postoji, a i vijesti iz Berlina, s ITB sajma, ulijevaju veliki optimizam u najavi ovogodišnje turističke sezone kojega temelje upravo na povećanju prometa niskotarifnih autoprijevoznika. To su dobre vijesti i za turističke djelatnike, i za ugostitelje, i za regiju Kvarner, jer putnike na riječkoj zračnoj luci čine upravo turisti koji i ostaju na Kvarneru. Apeliramo na sve čimbenike koji mogu utjecati na pozitivan razvoj trenutno loše pozicionirane situacije u Zračnoj luci Rijeka da se uključe, ne smije se dozvoliti pad kvalitete i prometa u ovoj očekivanoj i najavljenoj rekordnoj turističkoj godini, poručuje Majda Šale.
No, istaknuti turistički znalac i profesor na Hotelijerskom fakultetu u Iki dr. Zoran Magaš kaže nam da je mišljenja da bi avioprijevoznici koristili Zračnu luku Rijeka kad bi imali interesa.
– Ne mogu to tvrditi, ali mislim da je interes tržišta objektivno veći za zračne like u Zadru, Splitu i Dubrovniku, nego za riječku, pa taman da je riječka i zlatna. Naravno da to ne znači da ne treba ulagati u riječki aerodrom, apsolutno treba, ali želim reći da mislim da se tu ne radi ni o kakvom protežiranju ostalih zračnih luka u odnosu na riječku od strane države, mislim da je tu interes tržišta presudan, kazao nam je Magaš.
