Zamjenik riječkoga gradonačelnika Nikola Ivaniš kao gradski vijećnik i kao saborski zastupnik bavio se zdravstvom i pokretao razne incijative vezane uz zdravstvo  jer je, kako kaže, zdravstvo njegova profesija i njegovo područje interesa. Tvrdi da je kao zamjeniku riječkoga gradonačelnika njegovo djelovanje sada još više usmjereno na riječko zdravstvo. Cilj mu je da Grad Rijeka još više daje svoj doprinos unaprjeđenju zdravstva, njegovoj boljoj ekipiranosti i opremljenosti.

Možete li konkretnije kazati na što ćete se najviše fokusirati kad je sustav riječkog zdravstva u pitanju?

–  Nema niti jednog čovjeka koji se zadnjih dvadeset godina bavio politikom u Rijeci, a da se u njegovom fokusu barem jednom nije nalazio problem nove riječke bolnice. Mislim da mogu slobodno reći da je to danas najveći interes svakoga građanina Rijeke. Radi se o drugom po veličini i značaju kliničkom bolničkom centru u Hrvatskoj. Problem je što je KBC Rijeka čitav niz godina stavljan u nepovoljniji položaj kad je riječ o financijskim uvjetima i bio je na određen način potplaćen. Bio je stavljen na marginu kad su bila u pitanju potrebna investiranja, a to je, uz činjenicu da je najveći dio riječkog KBC-a smješten u starim prostorima, dovelo do toga da su problemi uvjeta u kojima funkcionira postali ogromni. Činjenica je i da hrvatska Vlada 2003. godine nije donijela odluku o izgradnji nove riječke bolnice, već je dala garancije i ušla u izgradnju novog zagrebačkog Rebra, i to u vrijeme kad je upravo Rijeka u toj vladi bila snažno zastupljena sa svojim kadrovima. Tako velika investicija koju je nastavila i sljedeća vlada ozbiljno je prolongirala izgradnju nove bolnice u Rijeci o kojoj se govori 40 godina. Sigurno se može reći da je i sam pristup KBC-u Rijeka u to doba bio takav, da je priča o izgradnji riječke bolnice ostajala na marginama i svela se na pisma namjere. Ministri su često dolazili u Rijeku i pričali kako će se graditi bolnica, no ništa se nije činilo. Istovremeno su se s prostorima dogodili takvi procesi da je stanje postalo neodrživo. Stanje u kojem se liječe djeca na Kantridi nije održivo i uvjeti u cjelini nisu dostojni liječenja djece i to se mora urgentno rješavati. Sada se može kazati da izgradnja bolnice za majku i dijete na Sušaku ide određenim tempom i to je nešto što se maksimalno mora ubrzati jer naša dječja bolnica treba hitan premještaj. U sklopu toga je i preseljenje Klinike za ginekologiju što korespondira s modernim pristupima u bolničkoj zaštiti djece i žena u svijetu, koje je pak značajno utoliko što će preseljenje Ginekologije omogućiti da se u tu zgradu, koja je najnovija bolnička zgrada, presele one klinike iz riječke bolnice koje djeluju u lošim uvjetima i tako kupi vrijeme za nastavak radova na sljedećoj fazi izgradnje nove bolnice na Sušaku. Činjenica je da se to zaista mora ubrzati.

Javno privatno partnerstvo

Što po pitanju ubrzanja izgradnje nove bolnice može učiniti Grad Rijeka? Riječki gradonačelnik često ističe da Grad Rijeka financijski pomaže bolnicu, iako zapravo nema zakonsku obvezu ulaganja u zdravstvene ustanove poput KBC-a.

–  Začudio sam se komentaru državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva Željka Plazonića kako nema sinergije i kohezije lokalnih snaga u izgradnji bolnice. Sve lokalne snage uvijek su zagovarale izgradnju bolnice i činile su konkretne napore da ubrza početak izgradnje bolnice. Bolnica se nije počela graditi isključivo zbog toga jer zeleno svjetlo do odgovarajećeg trenutka nije dala Vlada, tu nema dileme. Ako uzmemo samo nominalno, popis onog što je morao učiniti Grad Rijeka da bi se stvorili uvjeti za izgradnju bolnice, onda je sasvim jasno da je dosad naša uloga bila velika i da je Grad Rijeka sve to itekako realizirao. Ipak, mislim da se tu nije radilo o izjavi da Grad Rijeka nije ništa učinio, nego je ta izjava bila više izraz želje da KBC Rijeka, Grad Rijeka i PGŽ još više pritisnu državu i da se građevinska faza bolnice za majku i dijete dovrši što ranije.