Foto Silvano Ježina
Kad je riječ o dva odobrena projekta, u riječkoj luci treba naglasiti da će konačno biti rekonstruirana površina lučkog područja na potezu od Bečkog pristaništa, gdje se nalazi upravna zgrada »Luke« do Bratislavskog pristaništa i lokacije na kojoj počinje terminal Zagrebačka obala
RIJEKA Obnova riječkog lučkog bazena na području od upravne zgrade »Luke« do terminala Zagrebačka obala te nadgradnja i rekonstrukcija lučkog bazena Bakar uskoro bi trebali započeti, jer je financiranje osigurano nakon što je krajem prošlog tjedna Europska komisija potvrdila da je odobreno oko 34 milijuna eura bespovratnih sredstava za oba navedena projekta. Kandidirali su ih Lučka uprava Rijeka i »Luka« Rijeka, a ukupna investicija u Rijeci i Bakru iznosit će oko 40 milijuna eura.
Odbijeni projekti
To nisu i jedini projekti na području riječke luke, koji su bili kandidirani prema CEF-u (Connecting Europe Facility – Transport), ali je u slučaju projekta produbljivanja obale na kontejnerskom terminalu Brajdica odgovor iz CEF-a bio negativan što znači da nije prihvaćeno sufinanciranje oko 10 milijuna eura vrijednog projekta, čiji je cilj povećati dubinu na 14,5 metara na staroj obali Brajdice kako bi se omogućio prihvat najvećih kontejnerskih brodova. Lučka uprava Rijeka će stoga morati potražiti neki drugi model financiranja ili pokušati ponovo kandidirati prema sredstvima iz CEF-a.
Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić smatra kako je riječ o sjajnoj vijesti za ovu tvrtku i riječki prometni pravac.
– Ovo je »točka na i« petogodišnjeg mandata mene i moje Uprave! U tom mandatu smo kroz dokapitalizaciju 2015. godine i sada kroz CEF fond tvrtki Luka Rijeka d.d. osigurali ukupno 74 milijuna eura bespovratnih sredstava, dakle tu nije riječ o nikakvim kreditima. Uz projekt Škrljevo, naš kapitalni investicijski i razvojni projekt za izgradnju i modernizaciju pozadinskog lučkog terminala koji je sada već u visokoj fazi građenja, sada otvaramo dva nova velika projekta i gradilišta koja mijenjaju sliku luke Rijeka. Posebno držim važnim dio projekta i osiguranog financiranja, koji se odnosi na terminal za rasute terete u Bakru u kojem je naglašena ekološka komponenta projekta – kazao je Devčić.
Negativan odgovor stigao je od CEF-a i u Hrvatske ceste na zahtjev za sufinanciranje izgradnje ceste D-403, koja bi morala povezati novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici. Riječ je o daleko najskupljem projektu u ovom paketu, čija vrijednost iznosi više od 500 milijuna kuna i sada će biti nužno aktivirati neke druge varijante oko sufinanciranja ili će se sredstva morati izdvojiti iz državnog proračuna. CEF očito više nije opcija, preostaje još samo apliciranje prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za razdoblje do 2020. godine, gdje je Hrvatska povukla veliki dio mogućih sredstava za Pelješki most.
Ipak i dalje postoji mogućnost da bi iz Operativnog programa mogla biti sufinancirana i cesta D-403, a ako bi ovaj pokušaj također bio neuspješan, teret financiranja prebacio bi se na proračun. Cesta D-403 uvrštena je u aktualni program građenja Hrvatskih cesta, tvrtke koja bi uz pomoć hrvatske Vlade morala iznaći sredstva za ovaj projekt bez čije realizacije terminal na Zagrebačkoj obali ne može biti u funkciji.
Nova željeznica
Kad je riječ o dva odobrena projekta, u riječkoj luci treba naglasiti da će konačno biti rekonstruirana površina lučkog područja na potezu od Bečkog pristaništa, gdje se nalazi upravna zgrada »Luke« do Bratislavskog pristaništa i lokacije na kojoj počinje terminal Zagrebačka obala. Projekt je vrijedan 33,8 milijuna eura, a 85 posto njegove vrijednosti financira se iz CEF-a. Riječ je o području riječke luke u koje se nije ozbiljnije ulagalo više od 50 godina izuzev nekoliko investicija poduzeća »Luka«. Tamo se planira obnova željezničke infrastrukture, dio postojećih kolosijeka bio bi obnovljen, a dio redefiniran tako da će oni koji nisu potrebni biti ukinuti te izgrađeni novi. Obnovit će se i površina terminala te riješiti problem nosivosti podloge koja nije predviđena za danas potrebna opterećenja. Projektom je obuhvaćena i izgradnja novog sustava odvodnje, vodoopskrbe te električnih instalacija. Rekonstrukcija i nadgradnja lučke infrastrukture u Bakru vrijedna je 6,09 milijuna eura, 85 posto također financira CEF. U Bakru će se također obnoviti željeznička infrastruktura, urediti sustav odvodnje tako da se sve vode prikupljaju u kolektoru te omogućiti učinkovitije čišćenje prostora oko kolosijeka.
