Dječji vrtić Viškovo / Snimio Silvano JEŽINA
Radi se o diskriminaciji obitelji koje su iskoristile temeljno pravo na spajanje obitelji i u kojima je jedan od supružnika strani državljanin, smatra dr. Helga Špadina s Katedre ravnopravnih i socijalnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku
VIŠKOVO Kristina Nezirević jučer je bila prisiljena ispisati svog četverogodišnjeg sina Dorijana iz Dječjeg vrtića Viškovo, jer bi zbog odluke Općine o uskraćivanju prava na sufinanciranje programa predškolskog odgoja, od utorka morala svakog mjeseca plaćati punu ekonomsku cijenu od 2.150 kuna.
Općina Viškovo obitelj Nezirević ostavila je bez prava na subvenciju smještaja svog djeteta u vrtić, iako su i majka i dijete hrvatski državljani, samo iz razloga što otac, državljanin Bosne i Hercegocvine, ima reguliran status privremenog boravka u Republici Hrvatskoj.
U nevolji se nije našla samo ova obitelj, nego i još najmanje sedam obitelji, gdje je jedan od roditelja državljanin Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Makedonije, Slovenije, Italije, Nizozemske i Brazila.
No, s istim probleom suočilo se njih još, jer prema informacijama iz Općine Viškovo, u još nekoliko slučajeva roditelji su nakon neposrednih telefonskih upita općinskim službama o pravima na sufinanciranje, odustali uopće od predaje zahtjeva. Apsurdno, ali obitelji Nezirević prošle je godine sufinanciranje odobreno bez ikakvog problema, da bi se u Općini sad pravdali da je bila riječ o pogrešci referenta.
Obitelj Nezirević prihvatila je poziv Ministarstva socijalne politike i mladih i preporučenom poštom im poslala žalbu na općinsku odluku. Dok čekaju ishod žalbe, obitelji je ostalo malo opcija na raspolaganju, kako bi osigurali smještaj malom Dorijanu, dok oba roditelja rade. Dovedeni su u neviđenu nepriliku, jer dok Kristina od rujna konačno dobiva stalno zaposlenje i njen suprug mora raditi zbog uvjeta privremenog boravka.
U vrtiću dobrodošao
– Dorijana će morati čuvati teta od 82 godine, druge opcije nemamo. Morala sam ga ispisati iz vrtića, jer plaćanje pune ekonomske cijene je u našoj situaciji ravno nemogućem. Sa samim vrtićem nemamo problema, rekli su nam da je Dorijan kod njih uvijek dobrodošao. Njima svaka čast, jer nemaju nikakve veze s diskriminatornom općinskom odlukom. Nećemo odustati od borbe za svoje dijete, jer znamo da Dorijan ima pravo na subvenciju. I prema Zakonu o socijalnoj skrbi bitno je da jedan roditelj ima pravo na subvenciju, ali u Općini Viškovo zasad samo šute, objašnjava Kristina Nezirević.
Da se spornom odlukom diskriminira pogođene obitelji smatra i dr. Helga Špadina s Katedre ravnopravnih i socijalnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, koja se u svom znanstvenom radu bavi socijalnim i zdravstvenim pravima migranata u Hrvatskoj.
– Smatram da se u ovom slučaju radi o diskriminaciji obitelji koje su iskoristile temeljno pravo na spajanje obitelji i u kojima je jedan od supružnika strani državljanin. Kako je uvjet za stjecanje prava na stalno boravište prethodno privremeno boravište u Republici Hrvatskoj u trajanju od pet godina, možemo jednostavno zaključiti da se strancima koji su ostvarili pravo na spajanje obitelji, prava iz sustava socijalne skrbi, uskraćuju tijekom svih pet godina boravka u Republici Hrvatskoj koji im je neophodan da bi stekli zakonske uvjete na ostvarenje prava na stalni boravak, objašnjava dr. Špadina.
Odluka suda EU
No, obitelji su ovdje podjednako diskriminirane općinskom Odlukom, ali i samim hrvatskim zakonodavstvom. Odluka Općine Viškovo o uskraćivanju prava na sufinanciranje redovitog programa predškolskog odgoja i obrazovanja utemeljena je na odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, koji postavlja uvjet stalnog boravišta stranaca za ostvarenje prava iz socijalne skrbi. Na sličan način, u Zakonu o dječjem doplatku, ograničeno je i ostvarivanje prava na dječji doplatak na strance koji imaju »neprekinuti stalni boravak u RH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za dječji doplatak, uz ispunjavanje drugih uvjeta propisanih zakonom«.
– Odredbe oba zakona onemogućavaju strancima na privremenom boravku i sezonskim radnicima migrantima prava iz sustava socijalne skrbi i prava na dječji doplatak, a za razdoblja u kojima su uplaćivali sve propisane doprinose unutar sustava socijalnog osiguranja, objašnjava dr. Špadina.
Dodaje da trenutno važeće zakonske odredbe Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o doplatku za djecu nisu dostatno jasne, jer ne postavljaju razliku između prava koja ostvaruju državljani Unije i stranci, koji su državljani trećih država, izvan EU.
– Presudom Suda Europske unije u predmetu C – 611/10 Hudzinski Sud je odlučio da se u slučaju privremenog, sezonskog rada radnika migranata koji su državljani Europske unije, odredbe europskog prava moraju tumačiti u korist migranata i da europsko pravo ne smije onemogućiti državama članicama dodjelu socijalnih davanja, točnije prava na doplatak za djecu, koja su propisana nacionalnim pravom, neovisno o nadležnosti države. Odluka Suda će zasigurno imati utjecaj na prilagodbe naših nacionalnih odredbi u svrhu povećanja opsega socijalnih prava migranata u Republici Hrvatskoj, pojašnjava dr. Špadina.
U Općini i dalje šute
Osim ove odluke, uvjetovanje ostvarivanja socijalnih prava duljinom boravišta stranaca bilo je predmetom kritika Europskog odbora za socijalna prava Vijeća Europe, a koje je u Univerzalnom periodičnom izvještaju prenio i Odbor za ljudska prava UN-a, koji je još 2009. godine upozorilo da se strancima u Republici Hrvatskoj postavlja uvjet pretjerane duljine boravišta za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, navodi naša sugovornica.
Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za socijalnu politiku, Gojko Bežovan, odluku općine Viškovo nazvao je primjerom bešćutne, zločeste i neprosvijećene birokracije, koja trenira strogost samo na onima koji su najslabiji i kojima treba pomoć. O konkretnom slučaju izvješće od Općine zatražila je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, koja se nada da će se Općina senzibilizirati radi pomoći roditeljima u smještaju djece u vrtić. Pravobraniteljica je uvjerena da opravdanje osnivača dječjeg vrtića da je izvor odluke o sufinanciranju Zakon o socijalnoj skrbi, ne može predstavljati jedino uporište osnivača za odlučivanje o potrebama građana na svojem području, imajući u vidu karakter potreba i mogućnosti osnivača. Za cijelu priču zainteresiralo se i Ministarstvo socijalne politike i mladih, a sad je jasno i da, prema relevantnom pravnom tumačenju, općinska odluka diskriminira obitelji koje su ostale bez prava na sufinanciranje. No, u Općini Viškovo i dalje šute.
okvir
