Obilježavanje

Danas proslava obljetnice osnutka A bojne, kreće izrada monografije o postrojbi

Edi Prodan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Želja nam je da knjiga o nama ima apsolutnu povijesnu težinu, da se smatra relevantnim dokumentom o Domovinskom ratu, posebno zbog činjenice da smo bili prva profesionalna postrojba unutar tadašnje Zajednice općina Rijeka koja je pokrivala današnji prostor tri županije, rekao je prvi zapovjednik Frano Primorac



RIJEKA – Uz sve aktivnosti koje standardno provodimo, a odnose se na njegovanje svih onih vrijednosti koje je kroz svoj ratni put za sobom ostavila A bojna, kao i na brigu o svim našim članovima, zadnjih nam je mjeseci u fokusu aktivnost na izradi knjige o A bojni.


Naša sveobuhvatna monografija će izaći u kolovozu 2021. godine kad ćemo na posebno svečan način obilježiti 30 godina od osnutka.


Nije nam želja napraviti tek prigodnu, bogato ilustriranu monografiju-podsjetnik, ne – želja nam je da knjiga o nama ima apsolutnu povijesnu težinu, da se smatra relevantnim dokumentom o Domovinskom ratu, posebno zbog činjenice da smo bili prva profesionalna postrojba unutar tadašnje Zajednice općina Rijeka koja je pokrivala današnji prostor tri županije – osim Primorsko-goranske tu su tada pripadale još i Istarska te Ličko-senjska županija. Bile su to riječi Frane Primorca, legendarnog prvog zapovjednika A bojne koji je prije godinu dana promaknut, konačno je dobio čin brigadnog generala.





Želju pristupanja A bojni iskazalo je više od 700 ljudi spremnih dati sebe u oslobađanju Hrvatske, dok je kroz Bojnu prošlo ukupno 398 bojovnika. Na žalost, njih 19 je poginulo te je svojim životima omogućilo slobodnu Hrvatsku:


Nebojša ĐikićKristijan LadavacBruno PrpićZlatko FilićMarinko BreuljMarino CvetkovićZvonko ZubovićEmil MiftarevićSiniša SuperinaDalibor ČebuharNedjeljko SenićDenis MatajaSamir SalihovićDarinko HlaićIvan PolićIvica JakovacSergio ŠimacVelimir GašparacDrago Bohanek


Povod susreta je dakako današnji dan, 24. kolovoza, datum kad je 1991. godine osnovana bojna što je trebala postati profesionalnom gardijskom brigadom sa sjedištem u Rijeci. Kasnije su povijesne i ratne okolnosti tu ulogu namijenile 9. gardijskoj brigadi čije je sjedište Gospić, no bez obzira na sve – upravo će knjiga što će se pojaviti na značajnu, 30. godišnjicu osnutka A bojne do u detalje pojasniti povijesno-politički okvir njezinog nastanka kao i iznimne uloge koju je imala ne samo na vojnom nego i na moralnom, motivacijskom, emocionalnom planu cjelokupnog teritorija Rijeke, Primorja kao i Like gdje joj je 2. studenog 1991. započeo ratni put.


Politički kontekst nastanka


– Vratimo li se knjizi, za njezinu je izradu odabran prof. Josip Jurčević, istaknuti hrvatski povjesničar, znanstvenik, poznat i kao autor nekoliko sličnih, recentnih dijela. S druge strane, i ovu prigodu koristimo kao poziv svim našim članovima da nam se jave, da nam dostave specifične materijale koje možda posjeduju, dokumente, fotografije, da nam ispričaju svoja sjećanja jer samo zajedno možemo doći do potpuno zaokružene priče, do povijesnog dokumenta koji neće iza sebe ostavljati ma kakve nerazjašnjene tragove, dvojbe ili sumnje, dodao je general Primorac.


Sam susret s istaknutim članovima A bojne koja je prešla vrlo zanimljivi ratni put, kasnije pripajanje 111. brigadi, pomoć obrani Posavine 1992. godine, da bi do kraja rata i »Oluje« njezini pripadnici kao članovi čitavog niza postrojbi HV-a bili istaknuti kao najznačajniji i najhrabriji sudionici Domovinskog rata.


– Svi smo mi prošli najstrože provjere, od psihofizičkih do potvrda o nekažnjavanju, kako bismo postali dijelom prve profesionalne postrojbe s ovih prostora. Morate razumjeti i to da je politički kontekst našeg nastanka bio sve samo ne povoljan po nas – nastali smo u motelu Lucija u Kostreni, 24. kolovoza 1991. kad je Rijeka bila pod kontrolom – neprijateljske vojske. S druge strane, mi smo bili ti koji su ulazili u najžešće okršaje, mi smo bili ti koji smo itekako činili jedan od najvažnijih temelja nastanka Hrvatske vojske. Uostalom, u Liku smo, na šire područje Otočca stigli 2. studenog, da bismo već dva dana kasnije imali prve žrtve, prve ranjenike, naglašavaju Vladimir Mišković, predsjednik udruge A bojne i, s njime danas i nekad nerazdvojni, Redžo Ademi.


Ono što se u svakom spominjanju A bojne uvijek mora istaknuti kako povijesna nedvojbenost, činjenica je da je upravo ona bila jedna od najvažnijih prevaga u zaustavljanju nadiranja neprijatelja prema Rijeci. Dolazak A bojne u Liku, prije svega naoružane nevjerojatnim voljnim momentom, hrabrošću i silnom požrtvovnosti, osjećajem za zaštitu zajednice, značio je oslobađanje dijelova bojišta na kojima je prijetilo presijecanje dotoka pomoći Lici. Od poteza Žuta Lokva – Brlog, do kasnijeg oslobađanja Drenovog Klanca kao i najveće pobjede tog hladnog i po svemu prijetećeg prosinca 1991. godine – odbijanja višestruko jačeg neprijatelja u težnji za osvajanjem golemog skladišta goriva u Ramljanima, odnosno pobjeda, zajedno s ostalim brigadama, u višestruko isticanoj bitki za Čanak.


Nema mjesta za okupljanje


S obzirom da A bojna nema svojih prostora u kojima bi se okupljali njezini članovi, kao i uvijek susretljivi i spremni za pomoć iskazali su se – veterani s Grobnika, od kojih su mnogi bili pripadnci A bojne. U njihovim prostorima u Krenovcu, gdje je posebno dojmljiva spomen soba na sve poginule s tog ponosnog hrvatskog prostora, okupili su se uz već istaknute još i Robert Barešić, Ivan Skender, Damir Mohorić, Željko Milinović, Tiho Buterin te domaćini – Denis Čargonja i Damir Baćac, čelni ljudi grobničkih braniteljskih udruga.


– Mi smo svoje dali i napravili kad je bilo najteže. Kakav je danas odnos prema nama? Vidite i sami da iako smo bili prva profesionalna vojna postrojba na ovim prostorima, nemamo ne svojih nego ni prostorija koje bi dijelili s nekom drugom sličnom udrugom. S druge strane, evidentno je kako je Rijeka puna – praznih poslovnih prostora. No, za nas ih nema. Drugo, što se ne odnosi na lokalnu nego nacionalnu zajednicu – zakonski je dozvoljeno da svi pripadnici profesionalnih vojnih postrojbi iz rata smiju raditi u zaštitarskim službama. Iako je dakle A bojna bila profesionalna jedinica, iako je trebala postati gardijskom brigadom, nama je to pravo – uskraćeno!



Danas, u subotu 24. kolovoza 2019. godine A bojna slavi svoj 28. rođendan. Okupljanje njezinih članova je u 18 sati u Luciji nedaleko Kostrene, nakon čega će uslijediti prigodni govori, polaganje vijenaca, upalit će se i svijeće u spomen na poginule i umrle. Nakon Lucije odlazi se na Trsat, gdje je u »Tarsi« prigodno druženje. Obilježavanje ovogodišnje obljetnice pomogli su Primorsko-goranska županija, gradovi Rijeka i Kraljevica te općina Kostrena.



No, kako sam istaknuo, ponosimo se onim što smo učinili – onim što se u pojedinim situacijama čini nama: njima na »ponos«, naglasio je na kraju druženja Skender.


Na žalost, prečesto je kod nas takav odnos prema veteranima Domovinskog rata. A bojna je uistinu u kolovozu 1991. godine predstavljala mnogo, mnogo više od vojne postrojbe. Ona je naprosto budila vjeru, optimizam, potrebu da se HV čim prije osnuje, da se obrani hrvatsku neovisnost koja je u tim trenucima bila na velikoj kušnji. A bojna je na riječkom području bila – točka preokreta, vraćanje vjere u sposobnost obrane slobode Hrvatske vlastitim snagama. A kao takve, morali bismo je se ipak sjetiti mnogo češće no što je to prigodom njihovog godišnjeg okupljanja – u Luciji.