Nezavisni kandidat

DRAŽEN VRANIĆ Obnovit ću klub Croatia line i trim stazu

Barbara Čalušić

Foto: Silvano Ježina

Foto: Silvano Ježina

Zgrada je zatvorena više od 14 godina, totalno je devastirana i prostor je koji treba apsolutno staviti u funkciju. Vidim tu boutique hotel jer Kostrena ima prostora za razvoj turizma. Trim stazu vidim kao sportsko-rekreacijsku zonu gdje će biti uređeni sadržaji poput adrenalinskih parkova, biciklističkih staza i poučnih šuma



Nezavisna lista »Bolja Kostrena« predvođena Draženom Vranićem koji će u nedjelju pokušati pobijediti još uvijek aktualnu načelnicu Mirelu Marunić, osvajanjem tri vijećnička mandata u prvom krugu lokalnih izbora, zabilježila je dosad najveći uspjeh jedne nezavisne liste u Kostreni. Iako većina kandidata ove liste nema iskustva u političkom životu, njezin načelnički kandidat Dražen Vranić uvjeren je da brže i bolje mogu riještiti projekte koji će omogućiti razvoj Kostrene i povećati kvalitetu života njezinih stanovnika.


Koliko dugo živite u Kostreni?


– Službeno, kao stanovnik Kostrene ovdje živim od 2006. godine. No, uz Kostrenu sam vezan puno dulje s obzirom da je moj otac iz Kostrene, tu su mi živjeli nona i nonić i kao dijete cijela sam ljeta provodio u Kostreni, na Vrh Martinšćici. Kasnije sam kao dečko stalno izlazio u disko u kampu i poznam jako puno ljudi i imam ovdje puno prijatelja. Četiri i pol godine u Kostreni sam imao odvjetnički ured, tako sam i aktivno kroz posao živio ovdje.




Sve to je bilo dovoljno da upoznate konkretne probleme koje Kostrena ima?


– Jako dobro sam upoznat s tim problemima. Društven sam i družim se s raznim ljudima, a i kao odvjetnik sam zastupao puno Kostrenjana. Apsolutno sam upoznat sa svakodnevnim problemima ovdje, a to je bio i jedan od razloga zbog kojih je grupa ljudi na čelu sa mnom, kao prvim među jednakima, i izašla na ove izbore.


Domaći i »ne« domaći


I koji je onda prema vašem mišljenju najveći problem Kostrenjana?


– Mislim da je najveći problem što je jako puno ljudi u Kostreni razjedinjeno. Dosta je izražena podjela na domaće i »ne« domaće. Trebamo biti svjesni da danas u Kostreni imamo više tih, uvjetno rečeno, »ne« domaćih ljudi. S druge strane, i sama je politika pridnijela da su se pojedini ljudi razišli, podijelili. Bez obzira što imaju različite političke stavove, ne mislim da bi politika trebala biti razlog podjela. Zbog razjedinjenosti neke stvari koje su bitne za cijelo mjesto ne možete realizirati kad politika umiješa svoje prste i zapravo blokira ideje koje su dobre, bez obzira od koje političke opcije dolaze.


Kada već navodite takvu podjelu, je li politika više razjednila fetive ili pak doseljene Kostrenjane?– Na osnovu razgovara s ljudima koje sam vodio u ovoj kampanji, mislim da je politika više razjednila domaće, nego »ne« domaće. Domaći ljudi često se bave prošlošću, zaboravljajući da se generacije mijenjaju, da dolaze novi ljudi. To je očito izraženije u manjim sredinama.

Realizacija započetog


Slažete li se s tezom da su projekti koje su u svojim programima navodile sve političke opcije koje su sudjelovale na ovim izborima zapravo generički i svi međusobno imaju puno dodirnih točaka?


– Nakon završenog prvog kruga u kojem su svim sudionici izašli sa svojim projektima mogli ste vidjeti da ima jako puno dodirnih točaka. No, upravo jedan od razloga zbog kojih smo se uključili, jest što neki projekti nisu realizirani, možda i iz razloga koje sam naveo prije. Tu ne mislim samo na mandat sadašnje načelnice, već i prijašnjih struktura. Imate primjer ceste za Žurkovo koju svi žele riješiti ali nitko nije zagrizao u tu kiselu jabuku.


Mi upravo to želimo – početi rješavati stvari koje su možda projekti nekih prijašnjih struktura, a koji nisu riješeni. Ako ste čitali naš program, onda ste vidjeli da u njemu ima dosta novih stvari koje dosad nisu bile obuhvaćene. Možda to nisu spektakularni projekti kao dom za starije osobe, nego su manji projekti jer mislimo da s puno manjih koraka od interesa cijele zajednice, možemo napraviti pomak i realizirati i velike projekte koji zasigurno iziskuju dosta vremena.


Mi u programu, primjerice, imamo rekonstrukciju priključka s lokalne cesete na magistralu na lokaciji u Valentinovu, umjesto sada vrlo opasnog priključka kojeg koriste gotovo isključivo Kostrenjani, tu je i cesta kroz kamp koja nije u funkciji a koja bi pojednostavila promet kroz Paveke, treba nastaviti i izgradnju rotora u Kostreni…


Dobre ideje


Spominjete revitalizaciju zgrade kluba Croatia line, najavljujete nastavak plinofikcije Kostrene… Na koji način ćete upravo vi bolje raspolagati izdašnim kostrenskim proračunom i napokon realizirati neke dugoočekivane projekte?


– Croatia line jedan je od simbola Kostrene. To je zgrada koja je zatvorena više od 14 godina, totalno je devastirana i prostor je koji treba apsolutno staviti u funkciju. Prema meni dostupnim informacijama, ona je u nadležnosti Ministarstva državne imovine s čijim predstavnicima treba razgovarati i vidjeti koji su njihovi planovi i koji su planovi Kostrene.


Mislim da taj prostor treba adaptirati, vidim tu boutique hotel jer Kostrena ima prostora za razvoj turizma. Ugostiteljsko-turistički sadržaj najprimjereniji je za taj prostor, tim biznisom se ne smije baviti Općina, ali mora stvoriti uvjete za investitore koji će taj prostor vratiti u funkciju. Drugi simbol Kostrene je Trim-staza i ja je vidim kao sportsko-rekreacijsku zonu gdje će biti uređeni sadržaji poput adrenalinskih parkova, biciklističkih staza i poučnih šuma.


Foto: S. JEŽINA


Foto: S. JEŽINA



Aktualna načelnica prije četiri godine spominjala je u svom programu da će u funkciju staviti dvije rekreacijske zone, Trim – stazu i zonu uz more, međutim, ništa od toga se nije dogodilo. Plinofikacija je stala zbog manjka interesa. Smatram da plinofikaciju treba nastaviti, pokušati ljudima pomoći kroz sufinancirenje koje se radilo i prije, ali da im se pomogne i u sufinaciranje prelaska na plin s nekog drugog energenta. Programe u školstvu treba proširiti.


Želio bih da se stipendiranje učenika, studenata pa i doktoranada proširi te da se u suradnji s poslovnim subjektima koji ovdje rade, dogovori suradnja i podupire školovanje deficitarnog kadra. Mislim da dovoljno naših ljudi koji plove već ionako radi u inozemstvu, tako da nam ne treba da još ljudi odlazi u van zbog posla. Ukratko, naš program nije najpametniji i najbolji.


Vjerujem da i sve druge opcije imaju pametne ideje koje bih ja objeručke podržao jer ideje dijelim na dobre i loše. Dobru ideju treba podržati bez obzira od koje političke opcije dolazi jer ćemo taj projekt, ako bude realiziran, koristiti svi mi.


Politička kohabitacija


Koje su prve promjene koje mislite napraviti ako postanete načelnikom. Primjerice, što će biti s komunalnim društvom ili pak organizacijom općinske uprave?


– Komunalno društvo Kostreni treba. Napravljeni su pomaci i može se napraviti još. Prema meni dostupnim informacijama KD Kostrena se dobro vodi, no uvijek se može bolje. Kad je o općinskoj upravi riječ, ovako izvana, mislim da je možda jednostavnije funkcionirati kad imate tri odjela nego jedan, čisto zbog piramide upravljanja i operativnog vođenja posla.



Za vašu nezavisnu listu »Bolja Kostrena« kaže se da je nastala na platformi nekadašnjeg Pomorca i okupila sve one nezadovoljne načinom na koji je završila priča s ovim nogometnim klubom?– Pomorac s našom idejom nema nikakve veze. Osim mene i još troje ljudi na listi, nitko drugi nije nikad imao veze s Pomorcem. Puno je više ljudi u sadašnjoj vlasti i oko nje povezeno s Pomorcem i povezvati nas na taj način s nogometnim klubom je deplasirano. No, Pomorac je institucija koja je bila promotor i zaštitni znak Kostrene. Sve ono što se dešavalo oko ovog kluba u posljednje vrijeme, nije se trebalo dogoditi.


Dobili ste podršku druge nezavisne liste čiji je nositelj upravo zaposlenik općinske uprave, Milan Tićak.


– Milan Tićak nam je dao javnu podršku. Prošli sam ponedjeljak razgovarao sa svim političkim opcijama koje su ušle u vijeće, izuzev HNS-a iz jednostavnog razloga jer smatram da mi ta stranka koja ima svoju kandidatkinju u drugom krugu ne može dati podršku. Iskreno, očekujem podršku svih glasača i birača koji žele određene promjene. A dokaz da ljudi žele promjene jest da je bilo šest kandidata za načelnika i čak osam lista.


Dobijete li podršku koalicije SDP-a i PGS-a već sad zapravo imate većinu u vijeću?


– U razgovorima sam predložio svima da, ako budem načelnik, u Kostreni ne mora postojati klasična većina. Ako smo se složili oko programa, pokušajmo ga realizirati kroz politčku kohabitaciju koja može dobro funkcionirati ako nemamo fige u džepu.


Ako vas sad zbog ove izjave usporedim s Mostom i Božom Petrovom


– Znao sam da ćete to reći. Mislim da je politička kohabitacija na državnom nivou zasad neizvediva. No, lokalni nivo nešto je drugo. Nas 13 vijećnika bavimo se sudbinom jednog malog kruga ljudi. Ne mislimo i ne želimo biti Most, naša ideja je povezati ljude, vratiti povjerenje i okupiti se oko projekata za koje ćemo našim biračima pokazati da su izvedivi.