Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 4n
Sutra: 7° 7° 4n
16. siječnja 2019.
Babilonska kula

Bruno Paladin na jesen izrađuje tri metra visoku kamenu skulpturu

Foto M. Aničić
Foto M. Aničić
Autor:
Objavljeno: 20. srpanj 2014. u 19:52 2014-07-20T19:52:44+02:00

Paladin će za »Formu Vivu – Galeriju na otvorenom« napraviti kamenu »Babilonsku kulu« – ovih dana je na izložbi u Hrvatskom domu kulture u Sv. Kuzmu pokazao mali presjek svog stvaralaštva te idejna rješenja za skulpturu koja će biti postavljena u javnom prostoru

U Galeriji Hrvatskog doma kulture u Sv. Kuzmu riječki umjetnik Bruno Pladin predstavio se izložbom koja donosi mali presjek njegova stvaralaštva u posljednjih dvadesetak godina i najavljuje novi pothvat ovog autora. Paladin će u listopadu započeti s izradom kamene skulpture, tri metra visoke »Babilonske kule« koja će biti postavljena u javnom prostoru kod crkve Sv. Kuzme i Damijana u središtu mjesta, a izgledat će poput velikog terminjanka.

  Paladinova kula je petnaesta skulptura koja nastaje u okviru projekta »Forma Viva – Galerija na otvorenom« što su ga 1999. godine pokrenuli predsjednik Kulturnog društva sv. Kuzme i Damijana Zlatko Meić te kipar Tomislav Pavletić, s idejom da kultura može i treba živjeti u bilo kojem prostoru, pa tako i na samom rubu grada i ne smije biti privilegij etabliranih središta i kulturnih institucija.

  U kiparskoj radionici do sada su sudjelovali i svoje skulpture mjestu poklonili Belizar Bahorić, Željko Kranjčević – Winter, Nenad Petronio, Tomislav Pavletić, Mladen Kefelja, Antun Knežević, Tomo Gerić, Tomica Grubiša, Dejan Kljun, Želimir Hladnik, Damir Šegota, Drago Bešenić i Darija Žmak.

Male kule babilonske

Uoči početka rada na projektu svaki se autor ima priliku predstaviti samostalnom izložbom na kojoj upoznaje publiku s maketom ili skicama budućeg rada, pa tako i Paladin koji nizu slika, reljefa i objekata na temu Babilona koja ga zaokuplja već dugi niz godina, pridružuje nove skulpturalno izvedene radove u bronci i keramici.

  Serija keramičkih skulptura izvedena je u raku tehnici. Neke izgledaju gotovo kao arheološki predmeti ili okamine nastale skrućivanjem lave, dok na drugima prepoznjemo reljefno izvedena slova grčkog alfabeta, latinice, glagoljice i ćirilice koja se Paladinovim opusom provlače već dugo godina. Sve su to male kule babilonske – kaže umjetnik u čijim se djelima slova različitih pisama pojavljuju kao znak nerazumijevanja među ljudima koje vodi destrukciji, ali i težnje za uspostavom nove komunikacije u društvu što se urušava.

  Izložba prikazuje kako je Paladin ovu ideju razvijao kroz različite materijale i medije, a Theodor de Canziani naglašava da je riječ o umjetniku u čijem se djelu zrcali fenomen riječke multikulturalnosti.

  – Bruno pripada podneblju u kojem se susreće više kultura, jezika, običaja. On je Fjuman koji živi tu različitost i nije čudo da se okrenuo jednom od temeljnih simbola čovječanstva – Babilonskoj kuli koja je srušena odmazdom Boga zbog oholosti ljudskog roda koji od tada živi rasut po svijetu i ne može se razumijeti jer govori različitim jezicima.

Fjumanska ideja

Kao izdanak sredine u kojoj je komunikacija među različitim kulturama toliko naglašena, Paladin tu barijeru ukida. Iz različith slovnih znakova on stvara novi jezik, novo pismo i pokazuje kako se u sazvučju različitosti svega što postoji mogu stvarati nove kulturalne vrijednosti.

  To je zapravo fjumanska ideja – kaže de Canziani koji Paladina povezuje s najvećim imenima riječkog slikarsva 19. i 20. stoljeća, Ivanom Simonettijem i Romolom Venuccijem.

  – Ivan Simoneti, Fijuman kojeg je Rijeka školovala u Veneciji, postao je jedan od najvažnijih riječkih umjetnika 19. soljeća, a istom kao par excellence Talijan, postaje najvažniji kolekcionar umjetnina za biskupa Strossmayera. Jedan Hrvat njemačkoga podrijetla i zagovornik južnoslavenske ideje i jedan Fjuman kao potpuno drukčiji kulturalni i politički čimbenik pronašli su zajednički jezik. Venucci je rođen u Rijeci kao sin Slovenke i Mađara s prezimenom češkog porijekla Wnoucsek. U obitelji se govorilo mađarski pa je pohađao mađarske škole i studirao u Budimpešti, da bi u razdoblju međuraća promijenio prezime, prihvatio talijansku kulturu i jezik i postao jedan od najpoznatijih riječkih umjetnika sredine 20. stoljeća.

  Ta mnogostrukost kultura sukus je i Paladinove umjetnosti. Kao pripadnik jedne kulture koja živi u okruženju druge on slaže mozaik gotovo nespojivih elemenata u jednu novu, izuzetno kvalitetnu ideju koja je dvadeset godina evoluirala u različitim smjerovima i sada dobila zajednički nazivnik. Njegova babilonska kula izraz je protesta prema svemu rušilačkom i dolazi kao poziv da se u tom nerazumijevanju nađemo, razumijemo i gradimo zajedno. Ona označava mješavinu kultura, jezika, pisma, susret civilizacija – kaže de Canziani.

Košnice i mravinjaci kao uzor

Paladin će kulu izgraditi od kamenih klesanaca. Forma koja podsjeća na termitnjak iznutra će biti osvijetljena, a s prednje strane rastvorena prošupljenom opnom od metala koja otkriva unutrašnjost satkanu od zamršenog spleta hodnika i puteva.

  – Organizacija života u jednoj košnici ili mravinjaku, gdje svatko ima svoju svrhu i ulogu kojom pridonosi njezinom opstanku, može biti uzor ljudima. Neshvatljivo je da čovjek uz sav razvoj tehnologije i sve što je izumio još nije nije pojmio da je sloga temelj svakog stvaranja i napretka. U tom smislu još smo na razini od prije tisuća godina i možemo se ugledati na životinje. Zato moja kula dolazi u obliku formacije koja podsjeća na zajednice koje su u prirodi stvorene čudesnom suradnjom svih njihovih jedinki – pojašnjava umjetnik. Među različitim eksponatima Paladin je pokazao i radove iz posljednjeg ciklusu »Istrian jazz« u kojem od ostataka odbačenih limova stvara nove kompozicije.

  – Slušajući tijekom ljeta koncerte u Grožnjanu primijetio sam mladog glazbenika koji je predivno muzicirao iako je bio hendikepiran. Promatrajući tog mladog čovjeka pomislio sam kako je predivno da se uz ljubav obitelji i podršku okoline uspio realizirati kao glazbenik, iako na prvi pogled to možda i ne bismo očekivali. Toliko me je impresionirao da sam odlučio napraviti ciklus radova kojim ću pokazati da nema materijala od kojeg se ne može stvoriti umjetnost, ako postoji ideja i ljubav prema stvaranju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka