RIJEKA U prvih devet mjeseci ove godine, kvarnerski turizam ostvario je 9 posto više noćenja i 8 posto više dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje lani. PGŽ je posjetilo blizu 2,7 milijuna gostiju koji su ostvarili 17,6 milijuna noćenja.

Zanimljivo je da su najveći rast pritom ostvarile one turističke subregije koje u broju noćenja i raspoloživim kapacitetima drže ponajmanje udjele, drugim riječima, upravo neklasične ljetne destinacije.

Šire riječko područje, primjerice, ostvarilo je porast noćenja od 25 posto, a rekorder je Bakar koji bilježi porast od čak 73 posto – sa lanjskih 8.779 broj noćenja u prvih devet mjeseci povećan je na 15.188. Veseli što i Gorski kotar ima prosječno 18 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, i to mahom od inozemnih gostiju.

Podaci su ovo koje je predstavnica Turističke zajednice Kvarnera jučer iznijela članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća PGŽ-a, čiji je predsjednik Erik Fabijanić sazvao sjednicu na temu rezultata turističke sezone, kao i gorućeg problema sezonskog zapošljavanja i nedostatka radne snage. Međutim, zbog nedostatka kvoruma potrebnog za rad Vijeća i donošenje nekakvih zaključaka sjednica se morala odgoditi.

Ipak, sindikalni predstavnik Bruno Bulić prokomentirao je tu temu o kojoj će se, očito, imati što diskutirati na ponovno zakazanoj sjednici GSV-a, koja će uslijediti za tjedan-dva.

Bulićeva je opaska da ovako predočeni statistički zbrojevi dobro zvuče na papiru, ali kada se uspoređuju s rezultatima koje su ostvarile druge županije, Primorsko-goranska županija bitno zaostaje.  Za primjer Bulić je uzeo i Zračnu luku Krk koja bilježi rast od  5,9 posto dok druge na jadranskoj obali sezonu zaključuju sa 20 ili 30-postotnim povećanjem broja putnika.

Za gorući problem nedostatka radne snage u turizmu Bulić je jezgrovito ocijenio kako je pohlepa došla po svoje.

– Nigdje kao u Hrvatskoj turistička i hotelska poduzeća ne ostvaruju toliki profit, a istovremeno imaju tako mali udio troškova radne snage. Njihova je poslovna politika usmjerena isključivo na dobit i nove akvizicije, a sada su došli pred zid, kazao je Bulić.

Opet je za primjer uzeo krčki aerodrom, konstatirajući kako turistička poduzeća ove regije ne žele sudjelovati u sufinanciranju troškova avio-prijevoznika. Bulić u ovom kontekstu nije štedio ni gradove i općine koje, dodao je, očito interesira samo ubiranje komunalne naknade.

–  U turizmu je profunkcioniralo tržište rada. Poslodavcima u ovoj djelatnosti neće biti druge nego će morati dio od onog enormnog profita uložiti u radnike, zaključio je Bulić.