Nakon što je na priopćenje Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) u kojemu se ministra Rajka Ostojića prozvalo zbog »načina vođenja pregovora i omalovažavanja dijaloga, sindikata i svih radnika u zdravstvu« reagiralo Ministarstvo zdravlja, u polemiku se uključio i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara opovrgavajući tvrdnje Ministarstva. 

   U priopćenju Ministarstva zdravlja tvrdilo se da je sindikatima na prvom sastanku predočen protokol o pregovaranju kojeg su odbila potpisati dva od tri sindikata u pregovorima: Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, prema tvrdnjama iz Ostojićevog ministarstva predložio je da pregovori budu u cijelosti otvoreni za javnost što je Ministarstvo zdravlja prihvatilo, dok su HLS i HSSMSMT prijedlog za otvorenim pregovorima odbili. Pozivajući se na zapisnik sa sastanka pregovaračkog odbora, u sindikatu medicinskih sestara tu su tvrdnju proglasili neistinom jer je ministar kazao da će prijedlog o javnom pregovaranju podržati samo ako budu suglasna sva tri sindikata. 

   – Priopćenja HURS-a o ovoj tematici su i više nego točna, jer nesporno je da ministar omalovažava dijalog, sindikate i sve radnike u zdravstvu, kada se odbija očitovati o njihovim prijedlozima i očekuje da sindikati bespogovorno spuste glave i prihvate svaki Vladin prijedlog. Ministrovo pozivanje na »transparentne pregovore i pregovaranje u dobroj vjeri radi postizanja dogovora o novom kolektivnom ugovoru« nakon svih dosadašnjih sastanaka zvuče samo kao prazne političke floskule, a koje su očito usmjerene prema tome da bi se zdravstvene radnike prikazalo u negativnom svjetlu, poručuju iz Sindikata medicinskih sestara. 

   Na tvrdnje Ministarstva zdravlja da bi zaposleni u zdravstvu primali samo osnovnu plaću da početkom srpnja nije potpisan kolektivni ugovor koji je na snazi do početka iduće godine, u sindikatu medicinskih sestara ističu da je takav kolektivni ugovor očito je bio rješenje Ministarstva da u što kraćem roku, pa čak i retroaktivno, spriječi plaćanje prekovremenog rada. 

   – Paušalni navodi Ministarstva da se za jedno dežurstvo osnovna plaća liječnika uveća za neto iznos od 1.050 do 1.300, ničim nisu argumentirani, a javnost se dovodi u zabludu stvaranjem slike da se nečija plaća sama od sebe uvećava. Misli li Ministarstvo da radnicima možda ne bi trebalo ni plaćati rad u dežurstvu, rad u 24-satnim smjenama koje radnici odrađuju povrh svoje redovne satnice? Smatra li ministar da samo u sustavu zdravstva ne vrijede zakonske odredbe o prekovremenom radu? – pita Ankica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

   – Plaće su pale za tri posto, a pozivanje na štrajk od strane ova dva sindikata je čisto obmanjivanje javnosti, kaže Belobrajić Čahut. Prema njezinom objašnjenju trenutno je na snazi kolektivni ugovor koji je 2005. godine prihvaćen referendumom te je bio na snazi do 2011. godine. Belobrajić Čahut se pita kako to da nitko u tih šest godina u zdravstvu nije pozivao na štrajk. 

   – Problem je nastao s početkom ove godine kad je na snazi bio kolektivni ugovor kojeg je sud proglasio ništetnim. Prema tom su se ugovoru dežurstva obračunavala kao dodatak na plaću što nikad ranije bio slučaj jer su se dežurstva obračunavala kao paušal. S takvim obračunom dežurstva su na plaći osjetno porasla. Dovoljno je reći da je riječki KBC mjesečno do takvog obračuna dežurstava na tu stavku isplaćivao 300.000 kuna, a s novim obračunom, kao dodatka na plaću, taj trošak porastao na milijun kuna. U praksi to je izgledalo otprilike ovako: liječnik bi s četiri dežurstva mjesečno na svoju plaću na ime dežurstva dobio 4.700 kuna neto, naglašava Belobrajić Čahut. 

   Ona podsjeća da je Ivica Babić u ime Hrvatskog liječničkog sindikata, dakle jednog od sindikata koji najavljuju štrajk, pristao na neisplatu božićnice  i regresa u zdravstvu te na osjetno smanjenje osnovice za jubilarnu nagradu prema kojoj se sada za 45 godina rada umjesto ranijih 9.000 kuna sada u zdravstvu dobiva tek 2.500 kuna. Belobrajić Čahut dodaje i to da liječnicima koji najčešće dežuraju takva materijalna prava ne bi bila ni potrebna kad bi se dežurstva i dalje obračunavala kao dodatak na plaću. Naime, kroz tako obračunato dežurstvo liječnicima bi bila zapravo i dalje bila isplaćena sva ukinuta materijalna prava. 

   Kad je o medicinskim sestrama riječ, ona podsjeća da je ništetni kolektivni ugovor, kojeg sada želi i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, izrazito diskriminirao medicinske sestre jer ih je tek desetina dobila veću plaću. 

   – Naš sindikat ovaj put neće u štrajk jer jednostavno nema razloga za štrajk. Mi ćemo pozivati na štrajk zbog otkaza ugovora zaposlenima u zdravstvu koji su neophodni sustavu za njegovo funkcioniranje. Štrajkat ćemo i zbog smanjenja bolničkog budžeta, jer mi više nemamo novca za pružanje osnovnih usluga pacijentima. Na taj način ni zaposlenici ne mogu raditi i naplatiti tu uslugu, poručuje Belobrajić Čahut.