Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
18. siječnja 2019.
Đir Bakrom

Bakarske povijesne i prirodne ljepote: Odlazak Koksare otvorio vrata povratku turizma

Bakarske povijesne i prirodne ljepote: Odlazak Koksare otvorio vrata povratku turizma
Bakarske povijesne i prirodne ljepote: Odlazak Koksare otvorio vrata povratku turizma
Autor:
Objavljeno: 26. studeni 2017. u 13:50 2017-11-26T13:50:28+01:00

Više od trideset prijavljenih vodiča s područja Primorsko-goranske županije posjetilo je Bakar kako bi kroz stručan razgled upoznali ovaj grad koji se od odlaska Koksare ponovo turistički budi i velikim koracima grabi u bolju turističku budućnost.

– Svi znaju gdje se nalazi Bakar, no koliko bi turističkih vodiča s kvarnerskog područja znalo turistima predstaviti ovaj grad? Odgovor na to pitanje najbolje ilustrira podatak da se više od 30 vodiča s područja Primorsko-goranske županije i Zagreba prijavilo za edukaciju i stručni razgled Bakra koji je organizirala Turistička zajednica Grada Bakra na inicijativu Udruge vodiča Kvarnera. Svi oni prepoznali su znakove turističkog buđenja grada Bakra koji je dugo, obavijen dimom Koksare bio nesposoban disati i živjeti poput drugih kvarnerskih destinacija. Zbog toga su ga zaobilazili i turisti i vodiči čineći ga na taj način sasvim nevidljivim na turističkoj karti ovoga kraja i sasvim nepoznatim užoj i široj turističkoj javnosti. S odlaskom Koksare stvoreni su preduvjeti za prve turističke korake koji se posljednjih godina sve više ubrzavaju, što se najbolje očituje u činjenici da broj privatnog smještaja intenzivno raste, da je Hotel Jadran konačno dobio vlasnika koji kreće s obnovom te da se, uz sve brojnije i raznolikije manifestacije poput najznačajnije Pomorske bitke, započelo i s rekonstrukcijom Frankopanskog kaštela u sklopu projekta Putevima Frankopana, kaže Sonja Jelušić Marić, direktorica bakarske Turističke zajednice.

Zahvaljujući odličnoj geografskoj poziciji, bogatoj povijesti te raznolikosti okruženja, Bakar je konačno na dobrom putu da ostvari puni turistički potencijal i izgradi prepoznatljivost u Hrvatskoj i inozemstvu. Kako bi ostvarila taj cilj, Turistička zajednica grada Bakra odlučila je organizacijom edukativne radionice i stručnog razgleda za turističke vodiče i agencije potaknuti uvrštavanje Bakra u programe turističkih agencija i inspirirati turističke vodiče da što bolje upoznaju Bakar te da ga što češće posjećuju sa svojim grupama. Program je započeo šetnjom kroz stoljeća bakarske povijesti odnosno obilaskom gradske jezgre, gdje se obišla Turska kuća, Rimska kuća, crkvica sv. Križa, kao i impresivna crkva sv. Andrije ap. i Frankopanski kaštel. Ispred kaštela, sudionici ture susreli su se s članovima Gradske straže Bakar 1848, koja djeluje od 2009. godine, a čije živopisne odore predstavljaju oživljeni komadić bogate povijesti grada.

Bogata povijest

– Kraljica Marija Terezija podarila je 23. travnja 1779. godine gradu Bakru povelju kojom je ga je uzdigla na razinu slobodnog kraljevskog grada, a jedna od povlastica bilo je osnivanje Gradske straže čija je zadaća bila čuvanje javnog reda i mira. U spomen na tu tradiciju 25 članova udruge oživljava komadić bogate povijesti grada Bakra noseći s ponosom odoru Gradske straže Bakar, sašivenu po uzoru na onu koju na svom portretu nosi Jakov Tadejević, vojvoda Bakarske straže iz 1848. godine. Gradska straža Bakar predstavlja Grad Bakar na svojim gostovanjima diljem Republike Hrvatske i u inozemstvu, kaže Jelušić Marić.

BOŽIĆ U BAKRU

Bakar svojim amfiteatralnim položajem nad Bakarskim zaljevom predstavlja idealnu pozornicu za razna događanja. Unatoč svojoj kamenoj nepomičnoj gordosti, kroz brojna događanja i godišnja doba Bakar mijenja svoja lica, a najčarobnije je ono obasjano svjetlom bezbrojnih božićnih lampica. Zato je i u vrijeme hladnih dana i brojnih blagdana Bakar odredište u kojem će posjetitelji pronaći veselu atmosferu i toplu dobrodošlicu Bakrana. Brojne priredbe, koncerti i Božićni sajam samo su neki od razloga za posjet Bakru u razdoblju od 15. do 24. prosinca. Organizatori, Bakarska Turistička zajednica i Grad Bakar posebno pozivaju na prigodnu marendu za stanovnike grada Bakra i njihove goste u Gradskom vrtu, 22. prosinca te tradicionalno kićenje bora na Trgu Vrata, 24. prosinca.

Uslijedilo je upoznavanje Jaza, Perila, najstarije hidro-termo elektrane u Hrvatskoj te najstarijeg mareografa na Jadranu. Predah od razgleda bio je prilika za kušanje originalnog bakarskog baškota u poznatoj pekari Bakarski baškot. To je tipičan dvaput prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su u Bakar donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a bio je nezaobilazan u brodskoj kuhinji, gdje su baškoti visili na konopcu. Zbog njegove je suhoće mogao trajati i do šest mjeseci te je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim putovanjima. Jeo se sa svim tekućinama dostupnima na brodovima (vino, čaj, voda), iako se tradicionalno umakao u crno vino. Kvalitetu baškota ocjenjivali su tako da bi baškot pustili s određene visine da padne i razbije se, a baškot koji se razbio u više komada bio je bolji. Svaki baškot nije savršenog prstenastog oblika jer ga proizvodi čovjek, a ne stroj, ali je zbog istog razloga, savršenog, nepromijenjenog okusa.

Bakarske prezidi

Završetak programa obilaska obilježio je posjet zaštićenom krajoliku u kojem nastaje Bakarska vodica – Bakarskim prezidima, u kojima su svi sudionici ture imali priliku podići čašu Stare Bakarske vodice u čast svijetle turističke budućnosti grada Bakra.

– Diljem obale Jadrana i otoka mogu se naći terase formirane suhozidom, no nigdje te terase nisu toliko upečatljive i strme te nigdje nisu zauzele tako jedinstven prostor kao što je to slučaj s bakarskim prezidima. Surova zemlja prisiljavala je Primorce na domišljatost i veliki trud kako bi na njoj preživjeli, a bakarski prezidi dokaz su da je i u nemogućim uvjetima moguće stvoriti nešto tako savršeno kao što je nadaleko poznato pjenušavo vino, Bakarska vodica. Na potezu od Bakarskog zaljeva do Bakarca uz dopuštenje Marije Terezije, lokalno je stanovništvo iskrčilo teren i posadilo vinograde. U dobivene parcele žene su, u brentama, na leđima donosile zemlju kojom su punile prethodno izgrađene kamene prezide. Kamen vapnenac zadržavao je zemlju i vlagu što je omogućavalo uzgoj vinove loze Belina, od koje se pravilo vino Bakarska vodica definirano Vinskim zakonom iz 1929. godine, a konzumirano na Brijunima i engleskom dvoru. Prezidi su 1972. godine proglašeni zaštićenim krajolikom (etno zonom) te su uvršteni u Registar spomenika kulture. Bakarski prezidi nazivaju se i Takala, što u pučkom žargonu znači »točilo se zdolun« ili »takalo se skroz do mora«. Nakon više od pola stoljeća zapuštenosti, KD Praputnjak u 2001. godini započinje, a PZ Dolčina Praputnjak od 2002. godine nastavlja s obnovom prezida i sadnjom izvorne sorte vinove loze od koje se ponovo počeo proizvoditi pjenušac pod nazivom Stara Bakarska vodica, ističe Jelušić Marić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka