Grad: Rijeka
Danas: 6° moguća kiša
Sutra: 8° 10° moguća kiša
13. prosinca 2017.
Otezanje s natječajem

BLOKIRAN EU NOVAC Kako je riječka tvrtka postala žrtva tromosti državne administracije

BLOKIRAN EU NOVAC Kako je riječka tvrtka postala žrtva tromosti državne administracije
BLOKIRAN EU NOVAC Kako je riječka tvrtka postala žrtva tromosti državne administracije
Autor:
Objavljeno: 30. listopad 2017. u 15:33 2017-10-30T15:33:00+01:00

Dokumentaciju za bespovratna EU sredstva namijenjenu jačanju konkurentnosti u Vargonu su pripremili još krajem prošle godine jer je nadležno ministarstvo EU natječaj za sredstva iz strukturnih fondova najavilo za proljeće ove godine. Međutim, od natječaja koji je u dva navrata odgađan, još ništa

RIJEKA - Sjajno zvuči kad se treba pohvaliti, ali u stvarnosti ništa nije savršeno s povlačenjem sredstava iz europskih fondova, dijelom i zaslugom hrvatske Vlade. Ministri u Plenkovićevoj vladi redom tvrde kako su od početka ove godine značajno ubrzali objavljivanje natječaja i stavljanje EU sredstava na raspolaganje korisnicima, iznimka nije ni ministrica Martina Dalić koja je prilikom nedavnog posjeta Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji poručila kako je raduje što velik broj poduzetnika s ovog područja koristi sredstva iz europskih fondova.

Međutim, ima gospodarstvenika koji ih ne mogu iskoristiti samo zato jer ministarstvo koje raspisuje EU natječaje to još uvijek nije učinilo. Vjerujući vlastitoj Vladi potrošili su nemale novce, vrijeme i živce na pripremu projekta s kojim planiraju aplicirati na natječaj, da bi im sada s protekom mjeseci i mjeseci cijela konstrukcija sve više dolazila u pitanje.

»Papiri« spremni

S ovim problemom susreli su se u Vargonu. Riječ je o vodećem regionalnom proizvođaču plastičnih cijevi koji u pogonima u Industrijskoj zoni u Kukuljanovu zapošljava 235 radnika i polovinu svojeg proizvodnog asortimana plasira na inozemna tržišta. Izvjesno je da će se u njihovoj priči prepoznati i drugi etablirani poduzetnici koji su se namjerili i pripremili uz pomoć EU novca širiti svoje proizvodne kapacitete i ulagati u novu opremu i strojeve u cilju daljnjeg povećanja svoje konkurentnosti. Kažemo izvjesno jer u Županijskoj komori Rijeka doznajemo kako isti ili sličan problem s kojim je suočen Vargon ima još nekoliko tvrtki s područja Primorsko-goranske županije.

Goran Brašnić, direktor Vargona / Foto Silvano JEŽINA

Računajući na sredstva iz strukturnih fondova EU-a namijenjenih jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, u Vargonu su još krajem prošle godine pripremili svu potrebnu dokumentaciju za projekt nabavke novih strojeva i opreme kojim su se planirali prijaviti na ovaj EU natječaj, čija je objava bila najavljena za proljeće ove godine. Trebao je to biti »piece of cake«, tim više jer u Vargonu već imaju iskustva s povlačenjem EU novca.

I bio bi da je sve teklo prema planu. Sada je to već problem jer od najavljenog javnog poziva, koji je u dva navrata odgađan, još nema ništa. Kako doznajemo od vlasnika i direktora Vargona, Gorana Brašnića, u vrijeme kad su krenuli pripremati dokumentaciju za projekt krajem prošle godine, imali su informacije iz resornog ministarstva za EU fondove da će ovaj javni poziv iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. biti raspisan u travnju ove godine. Otad je prošlo, eto, pola godine, a od natječaja i dalje ništa. Štoviše, nema ni konkretnog odgovora kad će konačno uslijediti. Prema informaciji koju smo dobili iz Ministarstva gospodarstva, čiji su predstavnici u Odboru za praćenje provedbe ovog Operativnog programa, u tijeku je priprema dokumentacije natječaja koja, potom, još mora prijeći javnu raspravu. U najboljem slučaju, njegova objava može se očekivati tek koncem ove godine. Sve upućuje da bi se evaluacija dostavljenih projekata i potpisa ugovora mogla pomaknuti prema sredini iduće godine.

Upiti dobavljača

Povodeći se za najavama konačnog datuma objave ovog natječaja, a u namjeri da čim više skrate vrijeme za realizaciju nabavke novih strojeva i opreme, vrijednih čak 22 milijuna kuna, u Vargonu su ih u međuvremenu naručili kod zapadnoeuropskih dobavljača, imajući u vidu da za njihove isporuke treba čekati od pet do osam mjeseci.

Nudi se gotovo 11 milijardi eura, od 2014. korisnicima isplaćeno tek 714 milijuna

Prema objavljenim podacima resornog Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, u Hrvatskoj je do konca kolovoza objavljeno natječaja u ukupnoj vrijednosti od 4,68 milijardi eura, od čega u prvih osam mjeseci ove godine 1,83 milijarde eura. Podsjetimo, za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine Hrvatska iz strukturnih i investicijskih EU fondova ima na raspolaganju financijsku omotnicu »tešku« 10,7 milijardi eura. Od tih gotovo 4,7 milijardi eura, do 1. rujna ove godine u fazi potpisanih ugovora bilo je 25 posto alociranih sredstava odnosno 2,7 milijarde eura, dok je kroz cijelo ovo razdoblje, dakle od 2014. godine krajnjim korisnicima isplaćeno tek 714 milijuna eura, od čega je veći dio u prvih osam mjeseci ove godine.

– Riječ je o strojevima i alatima koji se u jednom dijelu rade prema našim tehničkim specifikacijama – objašnjava Brašnić.

– Natječaja nema, a inozemni partneri sve češće postavljaju upite oko preuzimanja i fakturiranja naručenih strojeva i opreme – dodaje Brašnić. Iz Vargona ih, pak, ne smiju platiti bez da su prije potpisali ugovor o dodjeli EU sredstava, barem ako sebi misle uštedjeti do 35 posto cijene ovog vrijednog paketa strojeva i opreme. Toliko, naime, koliko mogu maksimalno povući iz ovog europskog fonda za konkurentnost. U pitanju je približno osam milijuna kuna s kojima se, ističe vlasnik Vargona, može štošta drugog učiniti za svoju tvrtku i njezine zaposlenike. Kao poduzetniku, Brašnić veli da mu je teško pojmiti razloge ovakvog otezanja i tromosti državne administracije s objavom natječaja za bespovratna sredstva koja hrvatskim gospodarstvenicima stoje na raspolaganju iz EU fondova. Ne razumije, veli, ni zašto ovakvi natječaji kojima je cilj povećati konkurentnost domaće proizvodnje nisu permanentno raspisani.

– Mi nemamo vremena čekati. Stalno smo prisiljeni na nova ulaganja jer nam u protivnom nema opstanka. U ovoj branši svake dvije godine mijenja se tehnološki ciklus koji moramo pratiti da bi bili u korak s konkurencijom – ističe Brašnić, koji proizvode izvozi na tržište EU-a, u susjedne zemlje, ali i u Saudijsku Arabiju, pa i daleki Čile.

Foto: S. JEŽINA

Primjer Slovačke

U analizi koju je HGK napravio početkom ove godine konstatira se kako bi bolje financiranje sredstvima iz EU fondova, osim što bi bitno povećalo konkurentnost domaćega gospodarstva, moglo podići stopu gospodarskog rasta i do tri postotna boda. Osim ubrzane pripreme i objave natječaja, iz HGK su apelirali da cijeli sustav upravljanja i kontrole fondovima EU-a treba učiniti učinkovitijim i jednostavnijim. Navodi se tako primjer Slovačke u kojoj većina operativnih programa za korištenje fondova EU-a, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela. S druge strane, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU-a uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela, s ukupno dvadesetak institucija. Upravo je Slovačka uzeta za primjer koja je najbliža po iznosu dodijeljenih sredstava, a pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU-a od Hrvatske.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka