Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
9. prosinca 2018.
Serijal

BIRAMO RIJEČKI NAJKVART (10): Drenova - zelena pluća grada

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 6. prosinac 2018. u 8:13 2018-12-06T08:13:30+01:00

Ako se Drenovčane pita, najljepši je to dio Rječine s brojnim slapovima, brzacima pa i akumulacijskim jezerom i branom Valići. Imajući sve to na umu, ne čudi da je MO Drenova kao svoj moto istaknuo »Zelena pluća grada«

Površinom (ali ne i brojem stanovnika) najveći riječki mjesni odbor nalazi se »na kraju grada« i predstavlja spoj ruralnog i urbanog. Iako je još 70-ih godina prošlog stoljeća, intenzivnom društvenom stanogradnjom započelo značajno mijenjanje vizure ovog dijela Rijeke što je nastavljeno početkom milenija kad je na Drenovi započeo sveučilišni programa poticane stanogradnje u sklopu kojega su izgrađena četiri stambena objekta s devedeset stanova, ovdje je još uvijek moguće pronaći obiteljske kuće s okućnicama i obrađenim vrtovima te ono što većini riječkih kvartova nedostaje – prirodu.

Štoviše, upravo se na Drenovi nalazi i najviša točka u gradu Rijeci - vrh Pleš (na Lubanju) koji se smjestio na 499 metara nadmorske visine. Tu je i Veli vrh s kojeg se pruža jedinstveni pogled na cijeli Kvarnerski zaljev, otoke Krk i Cres, Učku i Grad Grobnik pa bi svaki Riječanin, ali i stanovnik okolice Rijeke, Drenovu svakako trebao uvrstiti među vikend-destinacije koje treba posjetiti i izabrati jednu od aktivnosti – planinarenje, šetnju, trail trčanje, sportsko penjanje ili tek opuštajuću šetnju.

A priroda je prisutna i u samom nazivu ovog dijela grada. Naime, Drenova je ime dobila po drenu, šumskoj voćki koja raste u drenovskim šumama. Riječ je o nezahtjevnoj biljci, pogodnoj za organsku proizvodnju, koja je doduše, mlađim generacijama uglavnom nepoznata, iako je svima dobra znana izreka »zdrav k'o dren«. Upravo je ta izreka i svojevrsni moto Udruge za očuvanje i promicanje drenjule »Dren« Rijeka što ju je nekolicina Drenovčana osnovala krajem 2011. godine i to kako bi promovirala i potaknula na širenje znanja o drenjuli, njezinim nutritivnim i zdravstvenim koristima i kvalitetama te očuvala drenjule kao autohtone biljke.

MARB8
Biramo riječki najkvart (10): Drenova / Foto Vedran Karuza

Parkovno groblje 

Govoreći o prirodi, ne možemo ne spomenuti Rječinu jer gotovo cijela sjeveroistočna granica mjesnog odbora Drenova prolazi sredinom toka Rječine – od mosta kraj Pašca pa sve do pola puta između mjesta Valići i Lukeži. Ako se Drenovčane pita, najljepši je to dio Rječine s brojnim slapovima, brzacima pa i akumulacijskim jezerom i branom Valići. Imajući sve to na umu, ne čudi da je MO Drenova kao svoj moto istaknuo »Zelena pluća grada«.

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

No, priroda nije jedini razlog zbog kojega ova gradska četvrt asocira na mir. Tu se, naime, nalazi i Centralno gradsko groblje koje se uvelike razlikuje od ostalih gradskih groblja budući da ovdje nema, kao na grobljima na Trsatu i Kozali, povijesno-kulturnih spomenika. Odlika ovog groblja je hortikultura. Groblje je, dakle, jedan veliki park u kojem, osim crkvice Svih Svetih iz 16. stoljeća, nema povijesnih spomenika. Crkvica je izgrađena još 1575. godine i nekada je služila kao orijentir brodovima koji su dolazili kroz Vela vrata, a budući da je 2009. godine obnovljena, još uvijek služi svojoj svrsi što znači da i danas, nakon ukopa na groblju, postoji mogućnost održavanja obreda u njoj.

Foto Vedran Karuza

Iako najveće, Centralno gradsko groblje Drenova nije jedino groblje u ovom dijelu grada. Drenova je, naime, jedini dio grada s čak tri groblja. Za razliku od Centralnog gradskog groblja koje se nalazi na liniji gradskog autobusa (linija 5), do ostala dva – Gornja i Donja Drenova – nije moguće doći javnim prijevozom. Groblje Gornja Drenova, danas je gotovo popunjeno i nalazi se u šumarku, a okruženo je niskim zidom u kojem je ulaz sa željeznim vratima nad kojima se pak nalazi portalna ravna greda s natpisom »Vječni pokoj« i godina uređenja groblja – 1940.

Foto Vedran Karuza

Sve nadohvat ruke 

Još starije od ovog je groblje Donja Drenova, osnovano 1900. godine u dolini, u samom dnu izdužene vrtače koja se nalazi u procjepu između drenovskog naselja i nasuprotnog brijega Veli vrh.

Osim spomenuta tri groblja, na Drenovi se nalaze i dva napuštena groblja – na području sveučilišnoga naselja i u Paterskom u Kablarima gdje su davno fratri (pateri), koji su tamo živjeli, sahranjivali svoje pokojnike.

Foto Vedran Karuza

No, vratimo se u sadašnjost i recimo, da Drenova, kao primarno rezidencijalno naselje, ima sve ono što je stanovnicima potrebno. Naime, kako se nalazi na rubu grada, Drenovčani u »svom dvorištu« imaju sve potrebne obrazovne institucije (Dječji vrtić Rijeka, Dječji vrtić Nazaret, OŠ »Fran Franković« pa čak i školu stranih jezika), tu je i Dom zdravlja PGŽ-a, ali i niz drugih sadržaja koji podižu kvalitetu življenja u ovoj gradskoj četvrti: Gradska knjižnica Rijeka – Ogranak Trsat, Zavičajni muzej Drenove te niz sportskih, rekreacijskih i zabavnih skupina poput Drenovskih mažoretkinja (ogranak Prvih riječkih mažoretkinja), Taekwondo kluba Drenova, Malonogometnog kluba Drenova, Boćarskog kluba Drenova, Paintball kluba Kvarner, Pikado kluba »Romano«, Športsko penjačkog kluba »RiRockClimbing« (čiji su članovi u podzemnom skloništu u Ulici Ružice Mihić izradili umjetnu stijenu za sportsko penjanje), Streljačkog kluba »Protect«, Ženskog odbojkaškog kluba Drenova, Lovačkog društva »Lisjak«, pjevačkih zborova, Kluba umirovljenika i starijih osoba...

Foto Vedran Karuza

Drenovska mikroklima 

OCJENE

prometna i komunalna infrastruktura 4

dostupnost zdravstvene zaštite 5

dostupnost zelenih površina 5

dostupnost škola, vrtića, jaslica 5

dostupnost trgovina, banaka, poštanskih ureda 5

raspoloživost parirališnih mjesta 4

kulturna, zabavna, sportska i rekreacijska ponuda 5

Na Drenovi se nalazi i jedno od tek dva dobrovoljna vatrogasna društva na području grada Rijeke (DVD Drenova i DVD Sušak). A aktivan je i pjevački zbor DVD-a Drenova, a uz već spomenutu Udrugu »Dren« značajnu ulogu u društvenom životu ovog kvarta ima i Društvo štovatelja baštine »Bez granica«.

Drenovčani u svom kvartu imaju i poštanski ured, ne i banku, no na raspolaganju im je nekoliko bankomata te niz trgovina i pekara, kao i benzinska crpka pa se može zaključiti da je malo toga što stanovnici ovog dijela grada ne bi mogli obaviti unutar granica svog mjesnog odbora. Uz već spomenutu liniju br. 5 javnog gradskog prijevoza, dobru povezanost ovog dijela grada s ostalima omogućava i prigradska linija br. 11.

Prije godinu dana Drenova je dobila i vlastitu meteorološku postaju zahvaljujući kojoj stanovnici ovog dijela grada imaju informacije o temperaturi i vlažnosti zraka, smjeru i brzini vjetra te količini padalina u svome kvartu. Postaja je smještena u dvorištu Zavičajnog muzeja Drenove i to posve opravdano budući da zbog nadmosrke visine, vremenske prilike na Drenovi znaju biti posve drugačije od onih u ostalim dijelovima Rijeke.

Dvije Drenove 

Jedna od važnijih godina u bogatoj drenovskoj povijesti svakako je 1924. Tada je, naime, Rimskim ugovorom Drenova podijeljena na Donju i Gornju Drenovu pri čemu je Donja Drenova pripadala Italiji, a Gornja Drenova tadašnjoj Jugoslaviji. Time je zapravo ovaj dio grada dijelio sudbinu Rijeke koja je istim dokumentom bila podijeljena na hrvatski Sušak i talijansku Rijeku.

Podjelom je Gornja Drenova ostala bez škole, crkve, groblja, a mnogi, zaposleni u talijanskoj Rijeci, bez posla. Kad su već bili odvojeni od svoga grada (Rijeke), stanovnici tadašnje Gornje Drenove tražili su da se pripoje Sušaku koji je razdiobom pripao Jugoslaviji, no na kraju je odlučeno da se Gornja Drenova pripoji gradu Kastvu. Odlično očuvane granične oznake iz tog razdoblja još je uvijek moguće naći u drenovskim šumama, a nazivi Donja i Gornja Drenova zadržani su do danas.

Petrolejska cesta 

Mjesni odbor Drenova obuhvaća visoravan Drenovu i prostor sa sjevera omeđen Rječinom, na istoku mjesnim odborima Brašćine-Pulac i Pašac, na zapadu Škurinje, na jugu Škurinjska Draga te općinama Viškovo na sjeverozapadu, Jelenje na sjeveru i Čavle na istoku.

Iako na kraju grada, ova je gradska četvrt lako dostupna, čemu svako doprinosi i Petrolejska cesta, nazvana tako jer povezuje Urinj i Rupu te je predstavljala glavnu prometnicu za cisterne što su iz Urinja vozile prema Rupi. Duljina ceste je 37 kilometara.

Dvije župe 

Foto Vedran Karuza

Foto Ivica Tomić

Foto Ivica Tomić

Podjela Drenove na Gornju i Donju, odnosno hrvatsku i talijansku, značila su i osnivanje nove župe. Naime, ujedinjena Drenova imala je župu što ju je još 1838. godine osnovao župnik Ivan Cvetko koji je inicirao i gradnju škole koja je s radom započela 1852. godine. Župa i pripadajuća crkva Blažene Djevice Marije Karmelske nalaze se na trgu koje dana nosi Cvetkovo ime, a na Gornjoj je Drenovi osnovana Župa sv. Jurja mučenika. U neposrednoj blizini crkve na Donjoj Drenovi nalazi se i samostan Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, a uz blagdan zaštitnice »donje župe« – BDM Karmelske – vežu se Dani Drenove za koji tamošnji mjesni odbor iz godine u godinu osmišljava bogat i raznovrsan program. Između ostalog, u posljednje četiri godine održan je i Drenova trail – utrka duga oko 11 kilometara koja se, iako s 400 metara uspona i visokom srpanjskim temperaturama zraka, privlači sve veći broj trkača, između ostalog i zbog atraktivnog krajolika kojim se trči – drenovske šume, Velog vrha, Katarine, Pulca i Pašca.

A osim što brine o zabavi za Drenovčane i goste, MO Drenova već godina izdaje i informativni list pod nazivom »Drenovski list«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka