Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
12. prosinca 2018.
Serijal

foto/video BIRAMO RIJEČKI NAJ KVART (9): Podvežica: Ni gor, ni dol nego u sridu

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 4. prosinac 2018. u 11:09 2018-12-04T11:09:23+01:00

Podvežica, jedan od živopisnijih i općenito dinamičnijih dijelova Rijeke, kad je nazivlje u pitanju – svega pomalo. I dalje se često čuje kako »šestica« vozi do Donje Vežice, njezin najpoznatiji restoran je »Na Sušaku«... lutalo se tako kroz vrijeme s nazivima u tom dijelu grada, a trebalo je biti jednostavno: ni gore ni dole nego – Vežica i Podvežica 

Veljko Vičević, jedan od najznačajnijih novinskih urednika kad je u pitanju demokratizacija i općenito modernizacija hrvatskog medijskog prostora, karizmatični glavni urednik Novog lista turbulentnih devedesetih godina, stanovao je u Ulici Franje Matkovića. Na tadašnjoj Donjoj Vežici. A taj ga je naziv užasno nervirao.

– U našem, primorskom definiranju naziva mjesta kad je nešto gore, a drugo dole postoji samo jedno pravilo: gornje mjesto dolazi kao čisti naziv, bez ikakvih pridjeva, a ono koje je ispod ima prefiks – pod. Znači Vežica i Podvežica, kakva gornja i donja!

Žestio se tako Veljko, tim više jer je i sam rodom bio iz – Podčudnića. Da je kojom srećom danas živ, zadovoljan bi bio samo djelomično. Živio bi na Podvežici, ali bi iznad njega i dalje bila ona – Gornja.

Dinamični kvart 

A na Podvežici, jednom od živopisnijih i općenito dinamičniji dijelova Rijeke, kad je nazivlje u pitanju svega pomalo. I dalje se često čuje kako »šestica« vozi do Donje Vežice, njezin najpoznatiji, ujedno i jedan od gastronomski najboljih lokala u Rijeci je »Na Sušaku«, koristi se dakako i – Podvežicu. Zapravo većina starijih ljudi koji žive u tom, istočnom dijelu grada najčešće će koristiti dva pojma – Sušak i Trsat. Ili u proširenoj verziji tu su još Pećine i Vežica. Krimeja, Tihovac, Piramida, Vojak, Strmica... znatno rjeđe.

DV2611VK25
Biramo riječki najkvart (9): Podvežica

Vratimo li se mi našoj Podvežici, vidjet ćemo još jednu od riječkih transformacija unutar zadnjih osamdesetak godina. Vinogradi, lehe i lešice pretvarani su u stambena naselja. Koja su onda miksala domaće stanovništvo, tu i tamo pojačano s nekom familijom s Grobnika, i silni val doseljavanja ljudi iz svih krajeva Hrvatske te zapadne Bosne pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Foto Vedran Karuza

Kad je urbanizam u pitanju, Podvežicu karakteriziraju sasvim zrela, logična rješenja. Kvaternikova je silnica oko koje se okuplja većina ostalih ulica tako da se sve onda skladno povezuje u cjelinu. Patila je Podvežica prometno dok su se povezivale linije okolnih autoputeva, n dans je u tom smislu sve ipak podnošljivije. Gužve su samo povremena pojava. Oni što je također zanimljivo, izgradnja lokalne crkve 1940. godine je ujedno formirala svojevrsni središnji prostor te četvrti, stvorila je ono što je u starijim gradovima bio glavni gradski trg.

Foto Vedran Karuza

Japanski vrt 

Iznimna zanimljivost, pa i kvaliteta Podvežice je i Japanski vrt osmišljen u predvorju OŠ Vežica, nastao ustrajnošću ravnateljice Violete Nikolić, a s oduševljenjem priznat i od strane japanskih stručnjaka za tu tematiku.

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Podvežica ima i visoki standard kad su sportska borilišta u pitanju. Od Orijentovog stadiona koji se unatoč nazivu ne nalazi na Krimeji nego na Podvežici, pa sve do najmodernijeg riječkog boćarskog centra. Da kao i do simpatičnog joga u Radničkoj ulici, mjestu na kojem je apsolutno očuvan šarm primorske dokolice.

Foto Vedran Karuza

U smislu trgovina i s njima povezanog standarda, također najviše ocjene, dok smo ugostiteljski dio već istaknuli kao i to da je po tom parametru Podvežica jedan od boljih riječkih kvartova. Uvijek joj je uspijevalo da u nekom razdoblju ima »in« lokale u koji je onda dolazila čitava Rijeka.

Parkiranje... uzalud. Urbanizam tog vremena nije mogao predvidjeti da će u stanovima biti skoro jednak broj stanara i vlasnika automobila tako da je taj problem skoro nemoguće rješiti.

OCJENE

• prometna i komunalna infrastruktura 4

• dostupnost zdravstvene zaštite 5

• dostupnost zelenih površina 4

• dostupnost škola/vrtića/jaslica 5

• dostupnost trgovina/banaka/poštanskih ureda 5

• raspoloživost parkirnih mjesta 3

• kulturna, zabavna, sportska i rekreacijska ponuda 4

Da, grad se proširio, narastao i usisao sva okolna područja. Ipak, Podvežica je sačuvala i mnogo toga od svojeg iskona. Lehe i lešice, pa i poneki trs. I svima dobro jer svega nekoliko koraka od užurbanog ritma temperamentnog kvarta, skoro pa divljina. A ona je dobra u svim periodima odrastanja: kad si mali vereš se po drveću, kad odrasteš ispod tog istog drveća, ali kad padne sumrak, mjesto je za prve ljubavi, a kad si star – prolaziš istim tim putevima kako bi se sjećao ljepših vremena.

Moćno susjedstvo 

Podvežica je svakako jedan od boljih kvartova po svim parametrima, pa tako i po činjenici da iako nisu na njezinom teritoriju tik uz njezine granice smjestili su se regionalno važni bolnički centar, sveučilište kao i mega trgovački centar. Samim time i ona dobiva na vrijednosti što se ogleda po sve većem i sve lakšem iznajmljivanju stanova. Otvaraju se u najnovije vrijeme i hosteli, ambicioznije je i turističko iznajmljivanje jer automobilom nije daleko do Žurkova i sve one zanimljive kostrenske obale. Da se nekad pitalo stanovnike imaju li potencijala u tom smislu, svi bi se slatko nasmijali. No, vremena se mijenjaju, nekad dominantno radnički kvart polako dobiva i turističku notu, no događa mu se ono što »napada« čitavu Rijeku – polako ali sigurno stari.

Mada, opet turistički, kad je izlaz na more u pitanju, e tu je Podvežica brutalno zakinuta. U Martinšćici je došla do prometnice koja prolazi uz obale i ogradu RB Viktor Lenac, ali na samu obalu nije izbila. Ma možda i nema veze: tu se kupat ionako nitko ne bi mogao, dok jedinstveni pogled na more Podvežičanima nikakva administracija oduzeti ne može.

MURALI

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Čitava Rijeka i njezina šira okolica, zapravo cijela je regija novijih godina odjevena u jedno vrlo zanimljivo lokalpatriotsko ruho. Najveće zasluge za radove unutar te posebne »street art« struje svakako ima Armada. Kad je pak Podvežica u pitanju, slobodna procjena kazuje kako bi mogla biti jedan od vodećih kvartova po broju i zanimljivosti murala posvećenih prije svega »Rijeci«, ali i – Rijeci. Ima ih na raznim mjestima, neki su od njih i površinom kao i minucioznošću izrade vrlo zahtjevni, a zapravo je nevjerojatno s koliko se talenta i discipline moralo pristupati njihovoj realizaciji. Ono što smo također primijetili, ima i niz duhovitih poruka kojima se čovjek naprosto mora nasmijati.

Foto Vedran Karuza

Vratimo li se opet Japanskom vrtu, uočit ćemo i jedan zanimljivi niz koji se malo gdje može pronaći. U svega nekoliko kilometara imamo Piramidu, nastalu po uzoru na prave piramide, potom Krimeju čijem su nazivu izvorište ratovi na Krimu u 19. stoljeću (o kako se samo povijest ponavlja!), da bismo na Podvežici došli i do Japana. Pa neka još netko kaže kako Rijeka nije otvoreni grad, prijemčljiv za sve utjecaje.

Foto Ivica Tomić

EUGEN KVATERNIK

Iako je Rijeka grad kojim dominiraju ulice naziva po revolucionarima zaslužnim za antifašistički pokret, najvažnija, pa i jedna od najdužih u Rijeci, je na Podvežici – Eugena Kvaternika.

Političar i revolucionar, aktivni sudionik Hrvatskog narodnog pokreta 1848. godine, zajedno s Antom Starčevićem osnivač Stranke prava 1871. podiže oružani ustanak, ali tada kod Rakovice i pogiba. Kvaternikova je ulica značajna i po tome da joj 1945. godine nije promijenjen naziv. Uz tu su ulicu rasle škole i prometna infrastruktura, dok su ostale ulice Podvežice uglavnom dobile nazive po revolucionarima iz Drugog svjetskog rata. Tu su tako mesar Vladimir Grozdanić poginuo u Bosni, zidar Andrija Peruč stradao u Lici, bankovni službenik Martin Kontuš u čijoj ulici nema banke ali ima ipak bankomat, koji je na samom kraju rata stradao od četničke ruke, pa dr. Jože Garbovšek – ironijom sudbine i posla kojim se kao liječnik bavio umro od tifusa, ili braća Stanko i Milan Pavlinić, stolar i električar, koji su uspjeli izbjeći čak i smrtne kazne, ali ne na kraju i nemilosrdnu ratnu sudbinu.

ADAM MUCHTIN

Adam Muchtin, katolički svećenik iz Slovačke koji je dobar dio svoje župničke, svećeničke službe proveo na Vežici, vrlo je značajno mada, kako nam se barem čini, ne i pretjerano poznato riječko ime.

Dugovječan s obzirom da je proživio dva svjetska rata, umro je 1994. u dobi od 86 godina, zapravo je vlastitim rukama udario temelje modernog kvarta koji dans nosi naziv Podvežica. Već smo istaknuli da se zahvaljujući crkvi sv. Terezije od Djeteta Isusa taj kvart dobio istodobno tradicionalnu ali i modernu fizionomiju. Tadašnji je župnik Muchtin sam osmislio njezin izgled, napravio nacrt, a nakon brzinski ishodovanih dozvola, što samo znači da je imao i današnjim rječnikom marketinško-managerskih sposobnosti, 4. 4. 1940. sam je sudjelovao i u početku njezine ekspresne izgradnje. Prva je misa naime služena već na blagdan Marije Bogorodice, 1. siječnja 1942. godine. Nisu baš svi bili za to, jer tradicionalno se s Vežice hodočastilo na Trsat, ali on kao da je znao da će iza rata na tom mjestu narasti pravi mali grad. Pa je tako na neki način postao ne samo duhovni, nego i urbanistički otac Podvežice.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka