RIJEKA – Autotrolej je i lani zabilježio pad broja putnika, odnosno prihoda od prodaje karata, između 2,5 i 3 posto, uz procijenjeni gubitak u poslovanju od oko osam milijuna kuna, potvrdio je za naš list Alberto Kontuš, direktor riječkog javnoga gradskog prijevoznika, najavljujući mjere kojima će se u budućnosti smanjiti troškovi, među kojima, barem u ovoj godini, nije predviđeno dodatno značajnije reduciranje broja polazaka autobusa na pojedinim linijama, kakvo je provedeno početkom prošle godine.

Troškove Kontuš, među ostalim, planira smanjiti uvođenjem prijevoza na poziv u područjima s vrlo malim brojem putnika, kombi-vozilima s osam putničkih mjesta.

Na naš upit o poslovanju Autotroleja u prošloj godini, kada je već na samom početku reduciran vozni red, a tijekom godine je u vozni park stiglo 22 nova autobusa, što je trebalo smanjiti troškove održavanja, Kontuš odgovara kako je ostvaren pad prihoda od prodaje karata.

– Taj je dio prihoda u prošloj godini iznosio oko 68 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije prihod od prodaje bio 70 milijuna kuna. Prihod od prodaje karata je u izravnoj vezi s brojem putnika kojih je iz godine u godinu sve manje, kaže Kontuš.

Putnici i polasci

Nameće se pitanje što je prvo, jaje ili kokoš, odnosno je li broj putnika lani opao baš zbog reduciranja broja polazaka autobusa na velikom dijelu gradskih i prigradskih linija, na što direktor odgovara kako je moguće da je i to imalo utjecaja, ali da je u prvom redu riječ o negativnom trendu koji traje već duži niz godina.

– Prošle smo godine u javnom prijevozu na području svih jedinica lokalne samouprave na kojima pružamo tu uslugu odvezli ukupno 8,5 milijuna kilometara. U 2018. naši su vozači i autobusi prevalili devet milijuna kilometara, jednako koliko i u svakoj od desetak godina prije toga.

Dakle svih tih godina nije bilo značajnijih izmjena voznog reda u smislu smanjenja, a i cijena karata bila je potpuno ista. U 2008. godini prihod od prodaje karata bio je 91 milijun kuna, dvije godine poslije smanjen je na 83,5 milijuna, da bi 2012. pao na 78,5 milijuna, a u 2014. imali smo 71,5 milijuna kuna prihoda od prodaje karata.

Vidimo da je pad bio konstantan kroz svih tih deset godina. Autotrolej je sve to vrijeme pružao prilično visok standard usluge javnog prijevoza, u broja polazaka, bez promjene cijena karata, no prihodi i broj puntika su se smanjivali, kaže Kontuš, koji smatra kako je razloga za stalno opadanje broja putnika više, od sve većeg broja registriranih osobnih vozila, do smanjenja broja učenika i studenata te broja zaposlenih. U prošloj je godini, smatra, značajan utjecaj imala i kriza u »3. maju«.

«Park&ride« sustav

– Rješenja, posebno na duže staze, treba tražiti u primjerima zapadnoeuropskih gradova, gdje je u velikom broju slučajeva uveden limitirani prijevoz osobnim vozilima u središtima, uz uvođenje takozvanog »park&ride« sustava, s velikim parkiralištima na prilazu gradu, do kojih bi se korisnici mogli dovesti automobilom, a dalje bi nastavljali javnim prijevozom, kaže Kontuš.

Među kratkoročno provedivim mjerama za stabilizaciju poslovanja ističe uvođenje fleksibilnije usluge javnog prijevoza, uz dvostruku korist – financijske uštede i poboljšanje dostupnosti usluge za korisnike.

– Planiramo uvođenje prijevoza na poziv za naše pretplatnike, odnosno korisnike mjesečnih pokaznih karata u rubnim područjima pružanja usluge u kojima ima malo stanovnika i malo putnika. Takvu praksu imaju, primjerice, Ljubljana i Genova i pokazala se uspješnom.

Sada nam se događa da upravo u tim područjima autobusi po voznom redu voze posve prazni na nekim polascima. Kako je riječ o područjima koja su obično i značajno udaljena od grada, to stvara nemale nepotrebne troškove.

Sustav bi funkcionirao tako da osoba ili više njih kojima treba prijevoz, nazove sat vremena ili pola sata ranije od planiranog polaska, s tim da se prijevoz ne obavlja na način da vozilo ukrcava ljude na kućnom pragu, nego na stanici duž uobičajene trase linije, s tim da bi ovakvu uslugu pružali manjim kombi vozilima koja su daleko ekonomičnija od autobusa.

Pripremamo taj projekt koji bi trebao zaživjeti iduće godine, za što je dobar dio jedinica lokalne samouprave u prigradu iskazao velik interes, kaže Kontuš.

Naručitelji pokrivaju gubitak

Planirani gubitak Autotroleja u prošloj godini bio je osam milijuna kuna, a iako završni obračuni još nisu do kraja izrađeni, Kontuš kaže kako će se stvarni gubitak kretati u okvirima planiranog.

Na pitanje tko će pokriti gubitke iz prošle i pretprošle godine, odgovara kako će to učiniti suvlasnici, odnosno naručitelji usluge, Grad Rijeka i još devet jedinica lokalne samouprave, prema Ugovoru o obavezi pružanja javne usluge, prvi puta potpisanom još 2017. godine.

– Prema tom ugovoru, naručitelji pokrivaju razliku između ostvarenih prihoda i ukupnih troškova, što je usklađeno i s odredbama Europske unije. S obzirom na opseg usluge, najveći dio gubitaka pokrit će Grad Rijeka, a proporcionalno i ostali naručitelji, prema kilometraži prevezenoj na njihovom području.

Tijekom prošle godine, kada je smanjen i opseg usluga, s njima smo potpisali nove anekse i postigli dogovor u pokrivanju gubitaka za 2018. i 2019. godinu, a s tri jedinice lokalne samouprave na čijem području pružamu uslugu, a nisu suvlasnici, to su Opatija, Lovran i Mošćenička Draga, pregovaramo s ciljem da i one prihvate jednaki status po tom pitanju kao i ostali naručitelji, kaže Kontuš.

U idućoj godini planirano je smanjenje subvencija iz proračuna gradova i općina na čijem području javni prijevoz obavlja Autotrolej, za milijun kuna pa će tako u ovoj godini subvencije iznositi ukupno 55 milijuna kuna. Nas je zanimalo zbog čega u prošloj godini, kada je reduciran vozni red, nije bilo značajnijih ušteda.

Povećanje plaća vozačima

– Ponajprije zbog toga što smo prošle godine povećali plaće vozačima i zaposlenima u održavanju, što je u šest mjeseci značilo dodatnih tri milijuna kuna troškova za plaće. U ovoj godini trošak plaća će biti šest milijuna kuna veći nego 2018. godine, no jedino smo na taj način mogli zaustaviti odljev vozača i privući nove kako bi osigurali dovoljan broj za normalno funkcioniranje sustava.

Prošle godine došli smo do zadovoljavajućeg broja vozača, sada ih je 325, od čega je 17 umirovljenika na pola radnog vremena. I dalje nam trebaju novi vozači, pa je stalno otvoren natječaj za zapošljavanje, kao i natječaj za prekvalifikaciju, no situacija je po pitanju broja vozača sada ipak bolja, kaže Kontuš.

Što se tiče troškova održavanja, Kontuš ističe kako je s dolaskom nova 22 autobusa i otpimizacijom procesa postignuto da Autotrolej sada u pravilu raspolaže dovoljnim brojem ispravnih vozila, na dnevnoj bazi, za održavanje svih linija.

Prošle su godine, ističe, zbog nabavke potrebnih rezervnih dijelova povećani troškovi održavanja, no s dolaskom novih autobusa, kao i očekivanom isporukom još 32 autobusa tijekom ove godine, očekuje da će se stanje dodatno popraviti.

Pozitivni efekti

– Pozitivne efekte osjetili smo već u zadnjem kvartalu prošle godine. S dolaskom još 32 nova autobusa tijekom ove i početkom iduće godine očekujemo dodatne pozitivne efekte – manje kvarova i manje troškove održavanja. U tijeku je priprema dodatnih projekata optimizacije troškova održavanja, kaže Kontuš.

Na kraju, zanimalo nas je i hoće li u ovoj godini biti poskupljenja karata, što je jedan od načina kako popraviti račun dobiti i gubitka.

– Ove će godine cijene ostati iste, odnosno nema planova za poskupljenje. Prema nalogu Skupštine društva, kao direktor, moram do sredine godine izraditi plan poslovanja za 2021. godinu, s mjerama za poboljšanje usluge, uz istodobno smanjenje troškova usluge. Izradit ćemo projekte kojima ćemo to, vjerujem, postići, kaže Kontuš.

Prijevoz vlakom

Jedna od mogućnosti za smanjenje troškova prijevoza i poboljšanje usluge je i veće korištenje prijevoza vlakom, uvedeno prošle godine u suradnji Autotroleja i HŽ Putničkog prijevoza, čime je korisnicima omogućeno da s istom pokaznom kartom koriste usluge autobusa i vlaka na potezu od Šapjana do Zlobina.

– Napravili smo određene korekcije u tom dijelu i potigli pozitivan efekt, posebno na zapadnoj strani, na području Matulja, gdje sada već u jutarnjim satima imamo i po 70-80 putnika u vlaku.

Ovaj sustav može se značajno unaprijediti i prije izgradnje novog kolosijeka kroz Rijeku, u prvom redu uvođenjem još jednog vlaka koji bi u jutarnjim satima pokrio istočni dio prigrada, kao i uvođenjem većeg broja stajališta u samom gradu, a posebno stavljanjem u funkciju stajališta u samom centru, kod Teatra Fenice, kaže Kontuš.

Dospjeli dug Rijeka plusu od 13 milijuna kuna

Prije nekoliko je dana objavljeno kako je Rijeka plus, tvrtka koja, među ostalim, obavlja poslove održavanja vozila Autotroleja, podigla kredit u iznosu od 10 milijuna kuna, radi održavanja likvidnosti, zbog poteškoća u naplati usluga od Autotroleja. Pitali smo direktora Autotroleja o kakvim je poteškoćama riječ.

– Autotrolej u ovom trenutku ima dospjeli dug prema Rijeka plusu u iznosu od 13 milijuna kuna. Riječ je o dugovima koji su stvoreni unatrag nekoliko godina, priznao je Kontuš.

Na pitanje kako namjerava pokriti ovo dugovanje, odgovara da će najveći dio tog duga biti otplaćen kada gradovi i općine uplate Autotroleju sredstva za pokrivanje gubitaka u 2018. i 2019. godini.