RIJEKA Dvojezični pisci u Americi imaju sposobnost da vide Ameriku iz dvije različite točke gledišta, oni su i avangarda i kritičari te velike zemlje. Amerika danas najviše književne, političke i kulturne energije dobiva upravo od imigranata – kaže jedan od njih, bosanski pisac s čikaškom adresom Aleksandar Hemon, koji je  prvi put gostovao u Rijeci i u antikvarijatu Ex libris predstavio svoj novi roman »Ratovi zombija«, u čemu su mu asistirali Drago Glamuzina i Zoran Grozdanov.

Njegovo gostovanje bio je uvod ili svojevrsna »pretpremijera« 10. jubilarnog vRIska, riječkog sajma knjiga i festivala autora koji počinje 31. svibnja i traje do 10. lipnja, nudeći pedesetak književnih događanja u sklopu glavne teme naslovljene »Književnost između egzila i azila«, čime se odaje počast velikom Predragu Matvejeviću koji je prije nepuna četiri mjeseca preminuo u Zagrebu.

Jezik i iskustvo

Hemonova životna priča potpuno se uklapa u glavnu temu vRiska – pisac se 1992. godine zatekao u SAD-u, nije se mogao vratiti u Sarajevo pod opsadom, a onda je donio i svjesnu odluku da ostane u Chicagu i ta je pozicija na neki način odredila sve ono što piše tijekom proteklih više od 20 godina. Tom temom – pozicijom imigranata u SAD-u – bavi se i roman »Ratovi zombija«, nedavno preveden i objavljen u nakladi VBZ-a, koji je glavni pokretač riječkog festivala.

Preveden je zbog toga što Hemon beletristiku piše na engleskom jeziku. U tom kontekstu iskustva su različita kod različitih autora – Slavenka Drakulić eseje piše na engleskom, a romane na hrvatskom, Bekim Sejranović najprije je pisao na hrvatskom pa prevodio na norveški, a danas piše na norveškom pa prevodi na hrvatski…

Iako bi se po naslovu moglo zaključiti da je Hemon napisao SF roman, to nije tako. Glavni lik Joshua, imigrant u Americi, želi biti pisac, a radi na scenariju za film »Ratovi zombija« i otuda naslov.

– U zombije kao simbolički prostor može se svašta staviti. Redatelj George A. Romero prikazao je, za razliku od ranijih autora, zombije kao gladnu masu bez identiteta i emocija, i to je odgovor na događaje 60-tih u Americi. Danas opet imamo mase u pokretu. Radnja romana događa se za vrijeme Busha, tijekom prva dva tjedna invazije u Iraku…

Amerika se mijenja, stanje se zaoštrava, a bijeli nacionalizam kaže da nema dovoljno Amerike za svih. Američki rasizam i nacionalizam ponašaju se na potpuno isti način kao i balkanski – kaže Hemon.

vRIsak već počeo

Uvodno su  urednik Drago Glamuzina, Mladen Zatezalo iz VBZ-a, direktor vRIska Zoran Simić, producentica zagrebačkog Festivala europske kratke priče Vedrana Bibić i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel predstavili ovogodišnji ambiciozni program jubilarnog vRIska čiji je sajamski i prodajni dio već počeo u VBZ-ovoj knjižari i kupolama na Korzu. Taj dio nudi nove naslove svih relevantnijih domaćih izdavača uz popust od 20 posto, dok knjige starije od šest mjeseci imaju i veće popuste, neke čak do 80 posto.

Središnja tema »Književnost između egzila i azila« dotiče se uvelike i naših života jer je Europa opet preplavljena (i)migrantima, a program vRIska obuhvaća niz događanja i gostovanja, među kojim je najveće ime ono tršćanskog pisca Claudija Magrisa koji sudjeluje s dva programa. U Rijeci na dva dana gostuje FEKP; program »Europom u 30 knjiga« donosi zadnjih deset knjiga i pet autora; domaći program dovodi Slavenku Dakulić, Karakaša, Šnajdera, Sejranovića, Prtenjaču, ali i riječke pisce Teu Tulić, Petkovića i druge; vRIsak će imati i filmski program te radionicu za prevoditelje, a održavat će se u više riječkih prostora.