Tribina udruge 'Universitas'

Akademska zajednica nedovoljno aktivna u obrani ljudskih prava

Vedrana Simičević

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Na hrvatskim pravnim fakultetima premalo je izbornih predmeta koji se bave ljudskim pravima zbog pod-ekipiranosti, a znanstveni radovi se pitanjima poput prava na pobačaj bave puno manje u odnosu na medije i javnost – moglo se čuti na tribini u Rijeci



RIJEKA  U Hrvatskoj trenutno 21 posto stanovnika smatra da muškarci i žene nisu jednaki, baš kao ni njihove uloge u društvu, otprilike isti postotak podržava poslodavce koji ne žele zaposliti HIV pozitivnu osobu, 43,4 posto stanovnika se protivi zapošljavanju azilanata, a 27 posto njih vjeruje da bi Romi odbili klijente ukoliko se zaposle u uslužnim djelatnostima.Čak 63 posto hrvatskih srednjoškolaca smatra da treba zabraniti dolazak migranata u državu.


Ove ilustrativne podatke o predrasudama i diskriminaciji u hrvatskom društvu, prikupljene tijekom prošle godine predstavila je za potrebe tribine »Stanje ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: uloga akademske zajednice« pravnica Dijana Kesonja iz Ureda pučke pravobraniteljice u RH. Ovaj Ured je u 2016. godini, upozorila je, bilježio skok pritužbi radi diskriminacije, a najugroženije skupine su srpska i romska nacionalna manjina, te azilanti i migranti. Generalno gledajući, val nacionalističke retorike i govora mržnje prema manjinama glavno je obilježje o kojem progovara aktualna statistika ovog Ureda.


A iako ih ima sve više, istaknula je ona, slučajevi govora mržnje i otvorenih prijetnji usmjerenih prema raznim manjinama u društvu rijetko se prijavljuju, pri čemu se u sudskoj praksi  najčešće kažnjavanju najblažim mogućim kaznama.




 Situacija po pitanju ljudskih prava sve je, dakle, samo ne dobra, no ako je suditi po ostalim izlaganjima na tribini u organizaciji udruge Universitas u riječkoj Gradskoj vijećnici, čini se da ni akademska zajednica trenutno ne može puno napraviti po tom pitanju.


Podsjetivši prisutne kratkom prezentacijom kako se teza da su ljudska prava superiornija svim ideologijama kroz povijest polako ali sigurno »učvrstila« u zakonima, prof. dr. sc. Sanja Barić, prorektorica riječkog Sveučilišta i stručnjakinja za Ustavno pravo upozorila je da je na hrvatskim pravnim fakultetima danas premalo izbornih predmeta koji se bave ljudskim pravima.


Fakulteti, tvrdi Barić, trenutno naprosto nisu dovoljno ekipirani da bi s to moglo preko noći promijeniti. Hrvatsko društvo teško će postati tolerantnije, smatra ona, ni bez uvođenja građanskog odgoja u škole, a akademska zajednica trebala bi pozitivnim promjenama pridonijeti što češćim javnim nastupima.    


– Znanstvenici se puno manje bave nekim temama iz domene ljudskih prava u odnosu na medije i javnost, upozorila je i dr. sc. Dalida Rittossa s Pravnog fakulteta u Rijeci koja je analizirala učestalost teme o pravu na pobačaj u medijima i u hrvatskim znanstvenim radovima. I dok je u javnosti to vrlo česta tema, većina znanstvenih radova se njome bavi s teološkog stajališta, zaključila je Rittossa.


I nakon što je nedavno Ustavni sud donio odluku da je trenutno zakonsko rješenje o pravu na pobačaj u skladu s Ustavom RH, neke javne ličnosti, upozorila je, i dalje govore o ovoj temi ignorirajući odluku o ustavnosti.


Kako bi mogao izgledati obrazovni sustav koji bi stvarao društveno odgovorne i empatične pojedince predložila je pak dr. sc. Bojana Ćulum s riječkog Filozofskog fakulteta predstavivši koncept globalno angažiranog obrazovanja i Agende 2030, a na temu ljudskih prava i diskriminacije u hrvatskom društvu osvrnuo se i njezin kolega prof. dr. s. Elvio Baccarini.