Svečana sjednica

45 GODINA SVEUČILIŠTA Rektorica Snježana Prijić Samaržija: Ne smije se prihvaćati ništa manje od najboljeg

Ingrid Šestan Kučić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza



RIJEKA Svečanom sjednicom održanom pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Sveučilište u Rijeci danas je proslavilo svoj dan i 45 godina postojanja. Ovogodišnjim Dies Academicusom obilježeno je i 385 godina visokog obrazovanja u Rijeci, a podnoseći izvješće za proteklu godinu rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da riječko Sveučilište raste po broju studenata, broju studijskih programa, broju doktorata i doktoranada, broju i kvaliteti znanstvenih publikacija, a raste i na pojedinim svjetskim i europskim rang listama te se pojavljuje i na novim listama. Studenti su pak lani Sveučilište ocijenili čvrstom četvorkom, a i omjer studenata i nastavnika je zadovoljavajući jer iznosi 14:1 iako po sastavnicama nije ujednačen. Sveučilište raste i u drugim područjima, a kako je naglasila rektorica, riječ je o rastu u većini bitnih misija vezanih uz obrazovanje, istraživanje i društvenu odgovornost.


Stimulativna institucija


– Broj studenata, broj znanstvenih publikacija, kvaliteta uvjeta obrazovanja i kvaliteta znanstvenih radova, mobilnost studenata i internacionalna strateška partnerstva, projekti suradnje sa zajednicom kontinuirano se povećavaju. Međutim, ima i izazova vezanih uz podfinanciranost, povlačenje sredstava iz EU fondova za znanstvena istraživanja, transfer znanja i tehnologije te suradnju s poslovnim sektorom. Rast bi mogao biti i brži, ali okolnosti nisu naklonjene. Na različitim indeksima, od globalne konkurentnosti, demokratičnosti pa i statusa obrazovanja Hrvatska kontinuirano pada, upozorila je rektorica.


Dodajući kako je odgovornost za stanje u kojem se nalazi Hrvatska i visoko obrazovanje te znanost prvenstveno na institucijama, na onima koji upravljaju, ali i onima u institucijama koji participiraju u donošenju i provedbi odluka prof. dr. Prijić Samaržija istaknula je svjesnost o potrebi razvijanja stimulativne i pravedne institucije koja brine za opće dobro i koju ne treba izjednačiti s pukom sumom dobra za svakog pojedinca.





Tradicionalno Dan Sveučilišta prilika je i za dodjelu rektorovih nagrada, a ovogodišnji laureati su: Ivana Babić s Odjela za fiziku, Lucija Kostadin s Učiteljskog fakulteta, Lorena Krznarić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Ivan Vukašina s Pomorskog fakulteta, Dario Matulja s Odjela za biotehnologiju koji je ujedno proglašen i studentom generacije, Dea Aksentijević s Ekonomskog fakulteta, Adriana Blanuša Lošić s Filozofskog fakulteta, Andrea Lakošeljac s Odjela za informatiku, Iva Frančišković s Pravnog fakulteta, Korino Bogović s Tehničkog fakulteta, Nikolina Lončar s Odjela za matematiku, Andrej Belančić s Medicinskog fakulteta, Antonia Plišić s Fakulteta zdravstvenih studija, Marko Šperanda s Građevinskog fakulteta, Rino Banko s Akademije primijenjenih umjetnosti te Mateo Grgurić sa studija Politehnika. Rektorove nagrade za studentski stručni, znanstveni ili umjetnički rad dobili su Andrej Belančić s Medicinskog fakulteta, Tomislav Krljan s Pomorskog fakulteta te Dora Župan s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Rektorova nagrada »Student volonter godine« uručena je je Matei Marchini s Filozofskog fakulteta, rektorova nagrada za studentski aktivizam Emi Karmelić s Medicinskog fakulteta, a rektorova nagrada za sport Danielu Ivančiću s Tehničkog fakulteta.



Otpor prema promjenama


– Unatoč tomu, često nailazimo na otpor prema institucijama i promjenama. Sve se svodi na stav da je primarna svrha institucija da definiraju, klasificiraju, mjere, kontroliraju i reguliraju. Upravo zato se i cijela mudrost čovječanstva fokusira na kritiku institucija, kazala je rektorica.Konstatirajući kako se ne nalazimo samo u krizi institucija, već i u dubokoj krizi društva rektorica je naglasila da se kriza institucija neće riješiti ukoliko se ne poduzme nešto vezano za krizu društva.

– Zato, krajnji je čas da se osvijestimo da smo svi suodgovorni. Za dobro, ali i loše. Zajedno odgovorni – svatko za sebe i svi za svakoga. Participacija je moguća, izbori dobrih čelnika i promjena loših su mogući. Utjecanje na odluke je moguće. Ohrabrujem vas s ovog mjesta da ne klonemo, da ne prihvatimo ništa manje od najboljeg i najboljih. Da ne prihvaćate da se ništa ne može, da ne podlegnemo prevladavajućoj akademskoj apatiji i otporu promjeni, zaključila je rektorica.



U povodu Dana Sveučilišta jučer je nekadašnjem rektoru riječkog Sveučilišta akademiku Danielu Rukavini dodijeljen počasni doktorat – honoris causa, a njegov promotor bio je prof. dr. Pero Lučin koji je istaknuo kako se radi o iznimnom priznanju u iznimnoj prilici za iznimnu osobu. Istovremeno su dodijeljene i titule professor emeritus umirovljenim redovitim profesorima Julijanu Dobriniću s Tehničkog fakulteta, Čedomiru Bencu s Građevinskog fakulteta te Branku Blaževiću i Vidoju Vujiću s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.



Rezultati mogu biti bolji


Na činjenicu da se može bolje upozorila je i državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Branka Ramljak ističući kako su rezultati riječkog Sveučilišta iznimni, no istovremeno ustvrdivši kako svi mogu biti bolji te da se ne treba zadovoljavati prosječnošću. Ujedno je kazala kako mnogi studijski programi zahtijevaju promjenu, usklađenost s potrebama društva i tržišta rada te kako se od riječkog Sveučilišta očekuje bolja pozicioniranost na međunarodnim ljestvicama, jer nije dovoljno zadovoljiti se samo dobrom pozicijom u Hrvatskoj.Svečana sjednica u povodu Dana Sveučilišta održana je pod motom »More ideja«, a okupila je predstavnike svih hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišta u Sarajevu, Zenici, Trstu i Mariboru te predstavnike lokalne vlasti, konzule Italije i Srbije, a uzvanicima se pridružio i riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić. Čestitajući riječkom Sveučilištu 45. rođendan predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. Vlado Guberac istaknuo je da se riječko Sveučilište razvija u pravom smjeru te da se radi o modernom europskom sveučilištu, dok je zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović kazao kako Rijeka ne bi bila grad kakav je bez Sveučilišta, a zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić osvrnula se pak na brojne županijske projekte u kojima sudjeluje riječko Sveučilište.