Foto: Roni Brmalj
Humanistika ne smije dopustiti da je zasjeni diskurs zapošljivosti, rekla je rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija
RIJEKA U današnjem društvu radikalizacije i poremećenih vrijednosti odgovornost je na institucijama i pojedincima, da svojim radom promoviramo značaj humanistike i da ne dopustimo da nas zasjeni diskurs zapošljivosti. Predani rad u časopisu »Fluminensia« najbolji je put da dokažemo što humanistika može. Svojim radom i doprinosom »Fluminensiji« dokazujete da humanistika uistinu može biti, ne samo usporediva, nego i ispred drugih znanosti, jer mnogi časopisi na Sveučilištu nemaju ni približno takav status kakav ima vaš humanistički časopis.
Odradili ste sjajan posao ovih 30 godina, ne samo kroz kontinuitet, nego kroz stalno povećanje kvalitete i uključivanje sviju, poručila je prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, u svom govoru povodom jučerašnjeg obilježavanja 30 godina izlaženja »Fluminensije«, časopisa za filološka istraživanja koji izdaje Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. S prvim ovogodišnjim brojem, koji je također jučer predstavljen, »Fluminensia« dakle navršava 30 godina neprekidnog izlaženja. Časopis objavljuje znanstvene radova iz filologije, jednog od središnjih područja humanističkih znanosti koje se bavi jezikom i književnošću, te odnosom prema kulturi.
Obljetnica »Fluminensije« obilježena je u sklopu Tjedna Filozofskog fakulteta, koji slavi 20 godina postojanja, a dekanica Fakulteta, prof. dr. Ines Srdoč Konestra, članica Odsjeka, jučer je kazala da joj je ovaj »fluminensijski jubilej posebno drag jer je časopis pridonio promociji humanističkih znanosti.«
»Fluminensiju« je još 1989. pokrenuo Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, tada Filološki odjel Pedagoškoga fakulteta u Rijeci, i od tada kontinuirano objavljuje dva broja godišnje. Prof. dr. Irvin Lukežić jučer se prisjetio vremena u kojem se časopis osnivao, krajem 80-ih, u doba kada, kako je kazao, nije bilo Googlea, interneta, Facebooka, ali ni mobitela ni kompjutora.
– Svaki se tekst pisao na pisaćoj mašini. Rodno mjesto časopisa je stara zgrada Pedagoškog fakulteta, koja je i danas značajan dio naše kolektivne memorije… Tada se rodila ideja o novom filološkom časopisu, oko čega su mnogi bili skeptični, no kako bi rekao Frano Supilo, vrijeme je uvijek kad se hoće. »Fluminensia« je rođena iz duha nekadašnje riječke filološke tradicije, naziv časopisa potječe od istoimene knjige Frana Kurelca, a predložio ga je pokojni profesor Darko Gašparović. Prvi broj je tiskan u Novom listu, ispričao je Lukežić.
– Naša je institucija jedina u ovoj regiji koja obrazuje nastavnike i bavi se humanističkim znanostima koje su uvijek nekako drugotne, ali to ne trebaju biti. Razvoj »Fluminensije« dokazuje da se upornošću, radom, zalaganjem i intrizičnom motivacijom može postići jako puno. Bez lažne skromnosti, ali i bez velike samohvale, mislim da se može reći da je »Fluminensia« u svom području među tri najbolja časopisa u Hrvatskoj, a u nekim segmentima i najbolja.
Dosegnuli smo zavidnu znanstvenu razinu koja se vidi citiranošću i zastupljenošću u svim relevantnim bazama i šire, rekla je Srdoč Konestra, podsjetivši da je prvi urednik časopisa bio prof. dr. Milorad Stojević.
Prof. dr. Aleksandar Mijatović, glavni urednik »Fluminensije«, kazao je da je počašćen i fasciniran mogućnošću da sa svojim kolegicama i kolegama uređuje časopis koji su prije njega uređivali njegovi profesori. Istaknuo je da je karakteristika zadnjih godišta »Fluminensije« to što je u njima zapravo najmanji udio autora s Odsjeka za kroatistiku.
– »Fluminensia« nije »kućni časopis« profesora riječke Kroatistike, već časopis u kojem se plasira hrvatska filologija, kroz tri osnovne značajke, lokalno-regionalnu, domaću i međunarodnu. Često se govori o krizi znanosti, i najčešće u tom konteksu o krizi humanističkih znanosti, ali ako se prati razvoj filologije od njenih helenističkih početaka, pa kroz ključne trenutke razvoja, dolazimo do toga da je filologija prije svega znanost krize.
Danas imamo one koji govore o različitosti i one koji vjeruju u nepromjenjive elemente identiteta. Pitanje je kako filologija može intervenirati u taj spor ili nesporazum. »Fluminensia« je pokazala da zadatak filologije nije da utvrđujemo identitete, nego da ih propitujemo, da postavimo pitanje – ne što jesmo, nego kako (p)ostajemo to što jesmo i u kojem to promjenjivom sklopu naš identitet, ako uopće jest naš, dobiva svoje značajke – rekao je Mijatović, čestitavši svim urednicima, suradnicima, kolegama.
Jezični blok jubilarnog broja Fluminensije predstavili su prof. dr. Diana Stolac, književni blok prof. dr. Ines Srdoč Konestra, a blok fluminensijskih tema, eseja i prikaza doc. dr. Dejan Durić.
