Lokalitet kod Karlobaga

VRIJEDNI NALAZI Arheolozi istražuju prapovijesnu gradinu Drvišica

Dorotea Prpić

Drvišica je najveća prapovijesna gradina na primorskoj padini Velebita

Drvišica je najveća prapovijesna gradina na primorskoj padini Velebita

Prva arheološka istraživanja na gradini obavljena su 2013. godine uz bedem prapovijesne gradine te na terasama, čime su otkriveni kulturni slojevi koji datiraju u željezno doba. Istraživanja su nastavljena u kontinuitetu do danas, a fokusirana su na istraživanje prapovijesne nekropole



KARLOBAG Osim u Senju na Cimiteru uz katedralu, arheološka istraživanja obavljaju se i na lokalitetu Drvišica u Karlobagu, a provodi ih Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstvom dr. sc. Vedrane Glavaš koja je i u Senju dio arheološkog tima.


Drvišica je najveća prapovijesna gradina na primorskoj padini Velebita, a kontinuitet naseljenosti ovog lokaliteta datira od 8. stoljeća prije Krista do novog vijeka. To je kompleksan lokalitet koji obuhvaća prapovijesnu gradinu s nekropolom, antičko naselje u blizini, kasnoantičku utvrdu, srednjovjekovnu crkvu svetog Vida te ostatke ceste Terezijane u podnožju gradine.


Drvišica, Karlobag, arheološka istraživanja


Drvišica, Karlobag, arheološka istraživanja



Kulturni slojevi




– Prva arheološka istraživanja na gradini obavljena su 2013. godine. Tada su prvi put provedena istraživanja uz bedem prapovijesne gradine te na terasama, čime su otkriveni kulturni slojevi koji datiraju u željezno doba. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Općina Karlobag prepoznali su značenje ovog lokaliteta pa su istraživanja nastavljena u kontinuitetu do danas – kaže dr. Vedrana Glavaš i dodaje da je upravo završena šesta istraživačka kampanja, s tim da su posljednjih pet godina fokusirani na istraživanje prapovijesne nekropole.


– Do sada je istraženo ukupno devet prapovijesnih grobnica Nekropola, koja se nalazi na sjevernoj strani lokaliteta i omogućila je uvid u način pokapanja stanovnika Drvišice u željeznom dobu. Svaki grob izgrađen je u obliku kružne suhozidne strukture, promjera oko pet metara, s manjom škrinjom u središtu, u kojoj se pokojnik pokapao u zgrčenom položaju. Unutar svake škrinje nalazilo se više pokojnika različitih starosti, od odraslih osoba do male djece, a dodatna zanimljivost je u činjenici da je svaka grobnica korištena za ukop više stotina godina. Istraživanjima su pronađeni i brojni predmeti od jantarnih perli, perli od staklene paste, fibula i igli koje su se nalazili uz pokojnike. Neki od ovih predmeta su lokalnog podrijetla, dok su drugi poput staklenih perli i jantara trgovačkim putovima stigli do Drvišice s prostora sjeverne Italije i Baltika. Osim izuzetnih grobnih nalaza, istraživanja su pružila uvid i u tehniku prapovijesne suhozidne gradnje te su donijela brojne nove znanstvene spoznaje za istraživanje željeznog doba na Jadranu. To je dalo i inicijativu prezentacije lokaliteta široj javnosti. Upravo zbog toga, sve istražene grobnice su konzervirane kako bi se predstavile svim zainteresiranim posjetiteljima – pojašnjava dr. Vedrana Glavaš.


Drvišica, Karlobag, arheološka istraživanja


Drvišica, Karlobag, arheološka istraživanja



Poučna staza


Uz voditeljicu, u istraživački rad su uključeni i doc. dr. Martina Čelhar, arheolozi Maja Grgurić, Andrija Nakić i Sara Iglić, red. prof. dr. Uroš Stepišnik s Odjela za geografiju Sveučilišta u Ljubljani te prof. dr. Kenneth Nystrom s Odjela za antropologiju Sveučilišta New Paltz u New Yorku koji radi analizu ljudskih ostataka. U istraživanje su uključeni i studenti arheologije.


Na Drvišici je u budućnosti planirana poučna staza koja će na prostoru Karlobaga svakako biti dodatna turistička vrijednost za sve posjetitelje. Staza bi trebala spajati sve kulturne znamenitosti na Drvišici te posjetitelje voditi kroz prapovijesne i povijesne ostatke na lokalitetu.