Zvijeri sve aktivnije

UČESTALI NAPADI Vukovi sišli do sela, a medvjedi sve do – mora. Stanovnici zabrinuti: “Kako da se zaštitimo”

Anto Ravlić

Foto: Novi list / arhiva / Anto Ravlić

Foto: Novi list / arhiva / Anto Ravlić

Na području između Novog i Gorskog kotara populacija vukova sigurno nije u padu, bez obzira na trendove stagnacije, objašnjava vještakinja Blaženka Kulić



Medvjedi i vukovi ponovno su u pohodu u zaleđu Novog Vinodolskog. Nekoliko napada vukova zabilježeno je u selima oko Batera, a medvjed se spustio do mora, do Smokvice.


Predsjednik Konjogojske udruge Primorac Mijat Jovanović čeka nas u Bateru.


– Učestali su napadi. Zadnji je bio u selu Kal, vukovi su napali konje u ograđenom prostoru, 50 metara ispod kuće, čovjek je bio tu večer u selu. Zabilježeni su napadi na Pletenom i u Jurčićima, priča Jovanović.


Lovci su zakon




Josip Rubčić iz sela Kal, niti kilometar od Batera, kaže da su nemoćni.


– Ne možemo se zaštititi od vuka. Ne znam kako. Kakav je zakon, bolje ubiti čovjeka nego vuka. Ždrijebe i kobilu su napali. Jedno ždrijebe su napola pojeli, a drugo nisam mogao naći. Sto posto su vukovi. Sad su vjerojatno otišli prema Pletenom, gdje su ovce, objašnjava Rubčić.


Predsjednik udruge Jovanović pita zašto se ne da lovcima da gospodare vukom.


– Lovcima se dalo da vode brigu o medvjedu i vidite da je populacija medvjeda stabilna. Tako treba i s vukom. Sigurno je vuka previše, kažu 130, a mi im kažemo da ih je više od 400 u Hrvatskoj. Pojavili su se kod nas prije četiri-pet godina. Prije ih nije bilo, znali su se tek pojaviti pa ajde… Ljudi se muče, žive u kraju gdje se teško živi, a nema razumijevanja, tuži se Jovanović dodajući da se radi o čoporu koji je prije nekoliko dana viđen kod Liča u Gorskom kotaru.


– A što je njima doći do nas, vuko je to, dodaje Jovanović.


Blaženka Kulić, ovlaštena vještakinja Ministarstva zaštite okoliša i energetike za štete koje su počinjene na domaćoj stoci od velikih zvijeri racionalno pristupa napadima.


– Pet šteta je zabilježeno u posljednje vrijeme na vinodolskom području, nešto viši prosjek od prethodnih godina. Ovo područje je prirodno stanište vuka i ne bi trebalo biti čuđenja kad se pojavi. Ovo je područje u kojem živi stalno, ne privremeno. Nema puno ljudi, puno je šume u koju se može sakriti, puno je konja i ovaca.


Osim plijena u šumi, vuku je postala plijen i domaća stoka. Činjenica je da je način na koji ljudi drže stoku neadekvatan za područje gdje obitavaju vukovi. Sigurno su aktivnosti vuka izraženije u ovom periodu, kada konji imaju ždrijebad, kada vukovi vide plijen, objašnjava vještakinja Kulić.


Vuk i čagalj


Procjene struke i lovaca prilično odudaraju.


– Zaista postoje prijepori oko utvrđivanja brojnog stanja. Jedan od pokazatelja brojnosti vukova su i štete pa je važno da ih ljudi prijavljuju. Često čujem kad dođem na procjenu: ah, bilo je toga još, ali nisam prijavio. Jedan dio ne prijavi štetu jer nije bio upućen, drugi ne prijavljuje zbog revolta zbog niskih naknada odnosno visine odštete, objašnjava vještakinja Kulić.


Zadnjih godina nije bilo odstrijelnih kvota jer je populacija vukova u trendu stagnacije, u nekim dijelovima i u padu, no na području između Novog Vinodolskog i Gorskog kotara populacija vukova sigurno nije u padu, objašnjava Kulić dodajući da se ukupna odstrijelna kvota donosi na razini države i da je teško temeljiti procjene o brojnosti vuka temeljem njegove prisutnosti na manjem teritoriju.


– Prisutni su i čagljevi, moguće je utvrditi je li riječ o vuku ili čaglju kad lešina ostane nepojedena. Često se ne može egzaktno utvrditi, na primjer ako je ostao samo kostur. Zahvati vuka i čaglja su vrlo slični. Imamo i napade podivljalih pasa koji nisu pod kontrolom vlasnika. Dio šteta je sigurno od njih, smatra vještakinja.


Medo i košnice


Medvjedi su se spustili još južnije. Mladi medvjed okomio se na košnice novljanskog pčelara Antonia Komadine u Smokvici. Posjet nije bezazlen jer su prve kuće udaljene tek 500 metara. Mladi medvjed provukao se pored električnog pastira, ušao u pčelinjak, porušio tri košnice i napravio štetu na pčelinjaku.


– Medvjed se uspio zasladiti. Srećom, nije veliki broj košnica porušio i uništio. Na pčelinjaku se i nalazi elektronska vaga, mjerna stanica Udruženja pčelarskih udruga Primorsko goranske županije koja ima veliku vrijednost te je povezana sa sustavom motrenja medenja PGŽ-a. Srećom, medvjed ju je zaobišao, priča Komadina dodajući da šteta iznosi nekoliko tisuća kuna. OPG Komadina prijavio je nastanak štete Lovačkom društvu Gradina.


– Lovci su popisali štetu, a bitno je da znaju da se ovdje pojavio medvjed. Ne šeću ovdje samo medvjedi, već i druge divlje životinje, upozorava Komadina.