U Crnom, nekad najvećem mjestu novljanskog zaleđa stanovnici se broje na prste, no budući da je stigla voda, raste interes za obnovu kuća i izgradnju bazena po vinodolskom receptu
Voda je došla u Crno, danas mjesto s nekoliko stanovnika, a do prije Drugog svjetskog rata najveće mjesto u zaleđu Novog Vinodolskog. Uz dugo očekivanu vodu, do Crnog je stigla i crna vijugava cesta. Stari, uski, potrošeni put zamijenila je obnovljena prometnica, a crni se novi asfalt. Položeno je gotovo dva kilometra vodovoda, a u toj dužini povučen je i novi asfalt.
Gradilište s kojeg će prije zime nestati građevinska mehanizacija posjetili su gradonačelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić, predsjednik gradskog vijeća Neven Pavelić, a u uloge vođe puta preuzeli su direktor Vodovoda Žrnovnica Igor Uremović, direktor razvoja i investicija Vodovoda Žrnovnica Mladen Peričić, tehnički direktor Henrik Ježić te direktor izvođača, crikveničke Izgradnje, Fehim Hyseni.
U novijoj povijesti Crno je zapisano kao rodno mjesto Anke Pađen, narodnog heroja koja je poginula kao djevojka pred kraj rata u partizanskom jurišu na Karlovac. Kamena kuća sa zelenim škurama je obnovljena i privlači pogled prolaznika.
Preduvjet života
Najsretniji u Crnom bio je Vjekoslav Vlaho. Voli Crno, a očito voli i povijest.
– Do prije nekoliko godina ja sam bio jedini službeni stanovnik Crnog. Danas nas ima nekoliko, no ljeti je ovdje živo. Pedesetak ljudi uživa u miru, a more je na deset minuta. Nekad je u Crnom bilo stotinjak kuća, a koliko je mjesto bilo živo svjedoči da smo imali dvije gostionice. Sve je nestalo u Drugom svjetskom ratu, Crno je partizanima bilo logistička baza, a Talijani su odlučili stati tome na kraj i zapalili cijelo selo 1942. godine, priča Vlaho.
Logično je zapitati se čemu dovođenje vode u malo mjesto u kojem se stanovnici broje na prste jedne ruke. Gradonačelnik Novog Piškulić ističe da je dovođenje vode u zaleđe Novog preduvjet za oživljavanje iseljenog kraja. Dobrim dijelom iseljavalo se i zbog nedostatka vode. Novljansko zaleđe svoju novu priliku vidi u ruralnom turizmu, a voda je preduvjet za turizam, objašnjava gradonačelnik Piškulić.
Nekoliko kuća je obnovljeno, a u planu je obnova nekoliko kuća s bazenima. Nema sumnje da će dolazak vode biti magnet za turizam i kupce kuća. Zaleđe Novog Vinodolskog vjerojatno će biti novo žarište razvoja ruralnog turizma u Primorsko-goranskoj županiji. Po modelu vinodolske doline prepoznate po kamenim ruralnim vilama i turizmu koji galopira.
– Nije voda došla preko noći u Crno. Prije devet godina mi smo u razvojnim planovima zacrtali da će voda doći u Crno, no najprije je trebalo doći do Batera. Voda je šansa za ovaj kraj i sigurno će vratiti život jer imamo informacije da su ljudi postali zainteresirani za obnovu kuća nakon što su doznali da stiže voda. Upravo je to cilj ulaganja u infrastrukture bez koje nema revitalizacije novljanskog zaleđa, objašnjava Uremović i pokazuje zaraslo polje u kojem se skriva dvadesetak zapuštenih kamenih kuća.
Vjekoslav Vlaho objasnio je mi otkud ime Crno.
– Tu su bile teške bitke s Turcima. Izginulo je puno ljudi na našoj i turskoj strani, tu u našem polju, pa je mjesto dobilo ime Crno. A susjedni Bater je dobio ime po topovskoj bateriji iz tog vremena, priča Vlaho i kaže da ne može bez Crnog.
– Bio sam par dana u Rijeci, ma jedva sam čekao vratiti se u ovaj mir, ne bi mogao živjeti u gradu, kaže Vlaho.
I mir veliki adut
U novoj cesti biciklisti vide novu rutu koja kreće od Batera, stiže po novom asfaltu do Crnog i preko kilometar bijeli ceste izlazi na Podmelnik i asfaltiranu cestu za Krmpote.
Danju se može bezbrižno pedalirati, tvrde lovci. Noću krajem caruju životinje. Ove godine nema medvjeda koji je lani šetao. Nema ni vukova koji su prije četiri godine napadali konje u obližnjem Podmelniku. Zato ima čagljeva u velikom broju. Nije ga ugodno čuti kako zavija, ali je plah i ne voli sresti čovjeka, kažu u Crnom. Konja i jelena koliko poželiš. Uz sve pozvane i nepozvane goste, mir je konstanta u Crnom. I najveći adut uz vodu koja je novi stanovnik Crnog.
