Džemat u Dramlju

Halal ponuda adut crikveničkog turizma

Anto Ravlić

Halal ponuda adut crikveničkog turizma Crikveničkih 500-tinjak muslimana, većinom Bošnjaka i Albanaca koji se pretežno bave ugostiteljstvom, građevinarstvom, trgovinom, ističu da lokalni turizam može naprijed uz halal turizam, tim više što gosti koji drže do halala troše i do 500 dolara više od drugih



Muslimanski vjernici obilježili su 23 godine postojanja džemata Crikvenica koji potpada pod medžlis Islamske zajednice Rijeka. Slavljenici će pojasniti da džemat predstavlja temeljnu, najmanju organizacijsku jedinicu islamske zajednice, da je po svojoj svrsi i ustrojstvu najbliži župi u katoličanstvu. Medžlis pokriva veći teritorij. Tako u Hrvatskoj postoji 15 medžlisa.


Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice Denis Beganović otkriva da je Crikvenica po postotku muslimanskih vjernika u ukupnom pučanstvu u samom vrhu Hrvatske kad se u obzir uzmu veći gradovi. Ispred Crikvenice su tek Labin (11 posto), Pula (5,7), Sisak (5,1), Viškovo (4,9) i Rijeka (4,5 posto). Petstotinjak muslimanskih vjernika čini gotovo 4,4 posto pučanstva u Crikvenici. Naravno, u ukupnom broju od 60 tisuća muslimana u Hrvatskoj, od čega je polovica Bošnjaka, najviše ih živi u Zagrebu, 18 tisuća. Slijedi Rijeka s gotovo šest tisuća, Pula s tri tisuće, Labin s tisuću…



Džemat Crikvenica je nastao u ratnim vremenima kao rezultat vjerskih potreba i aktivnosti koje su se odvijale u kućama džematlija, obitelji hadži Kruške i hadži Ćemana. U siječnju 1995. godine otvorene su prostorije Islamske zajednice u Dramlju te je formiran Džematski odbor džemata Crikvenica. Za prvog predsjednika izabran je Dalipi Ilmi. Hadžija Shaip Idrizi, vlasnik restorana Tržnica Grill u kojem se posluje po normativima halala, predstavnik je crikveničkih muslimana u Rijeci. Crikvenički muslimani kupili su stan u Vukovarskoj ulici u Dramlju za vjerske potrebe. U Dramalj stižu imami iz Islamskog centra u Rijeci, a obje crikveničke osnovne škole i srednja škola imaju nastavu islamskog vjeronauka koju predaju muallima Meliha Hasanović te vjeroučitelj mr. Hidajet ef. Hasanović.





Uređeni odnosi


– Zastupljenost muslimana od 4,5 posto u Crikvenici je iznad državnog prosjeka od 1,5 posto. Najviše je Albanaca i Bošnjaka. Hrvatska je druga europska zemlja koja je priznala islam kao službenu religiju i to samo četiri godine nakon Austro-Ugarske koja je to učinila 1912. godine. Hrvatski Državni Sabor je 1916. godine priznao islam, a 2002. godine je postignut i potpisan Ugovor između Vlade RH i Islamske zajednice, čime su obje strane unaprijedile odnose o zajedničkim interesima. Muslimani u Hrvatskoj danas imaju iskustvo zajedničkog života i uređenog odnosa između države i Islamske zajednice koji je model za mnoge zemlje u Europi i šire. Muslimani u Hrvatskoj kroz povijesni pregled sudjeluju u gospodarskom, znanstvenom, političkom, kulturnom, sportskom i svakom drugom segmentu života, čineći Hrvatsku boljom, naprednijom i prepoznatljivom. Tijekom Domovinskog rata u temelje državnosti utkano je i više od 1.200 muslimana koji su svoje živote dali za našu slobodu, ističe Beganović.


Brojni potencijali


– Dolaskom stalnog imama i dobivanjem većih i boljih prostorija vjerski život muslimana u Crikvenici bi bio podignut na viši organizacijski nivo. Džemat Crikvenica zbog širokog prostora, a velikog broja muslimana koji se bave nekom djelatnošću (ugostiteljstvo, građevinarstvo, trgovina i dr.) mogao bi postati izuzetno dinamičan džemat – smatra Beganović.


Crikvenički muslimani podsjećaju da je halal turizam prilika za crikvenički turizam. U gradu halal ponudu upotpunjuje i Kebab Crikvenica u vlasništvu Adema Mehmeta, no najvažnije je da se hotelsko poduzeće Jadran uvrstilo među sedam posto hrvatskih hotela koji su stekli halal certifikat.


– S obzirom na to da je Jadran lani dobio halal certifikat, dolaskom gosta muslimana javljaju se i veće potrebe za umrežavanjem našeg centra u Dramlju u turističku ponudu Crikvenice jer svjetske turističke statistike potvrđuju da gosti iz zemalja koje drže do halal ponude troše u prosjeku i do 500 dolara više od drugih turista – ističe Beganović.