Plus

Crikvenički Jadran godinu zaključio s dobiti

Alenka Juričić Bukarica

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Crikvenička turistička tvrtka Jadran u svom sastavu ima turistička naselja Kačjak i Ad Turres, kampiralište Kačjak, kamp Selce te hotele Omorika, Zagreb, Kaštel, Katarina, Esplanade, International i Slaven, odnosno ukupno oko 4.200 kreveta



CRIKVENICA Jadran Crikvenica je prošlu godinu zaključio s dobiti. Naime, prema Izvješću Uprave objavljenom na Zagrebačkoj burzi, tvrtka je lani ostvarila dobit od oko 288.000 kuna, dok je u 2017. poslovala s gubitkom od 4,2 milijuna kuna.


Lani su rasli i prihodi, i to s 85 milijuna kuna, koliko je ostvareno u 2017., na gotovo 93 milijuna kuna. Riječ je o porastu od 9,3 posto, dok su rashodi bili za 3,8 posto viši. U samoj strukturi prihoda, poslovni prihodi, dakle ono što se uprihodi od smještaja i ugostiteljskih djelatnosti, su za čak 8,8 posto veći. Zanimljivo je i to da su u strukturi troškova smanjeni materijalni troškovi, i to za oko 4 posto, dok se lani znatno više izdvajalo za trošak radne snage koji je povećan za 14,3 posto. Naime, u Jadranu je radilo 239 radnika, od čega je njih 148 bilo u stalnom radnom odnosu.


Drugačiji od ostatka PGŽ-a


Što se tiče turističkog prometa, odnosno dolazaka i noćenja turista, lani je u smještajnim kapacitetima crikveničke tvrtke ostvareno oko 416.000 noćenja, što je za 3,25 posto više noćenja u odnosu na 2017. U višegodišnjem razdoblju pokazuje se da je rast noćenja konstantan od 2014. godine, kada je primjerice ostvareno nešto manje od 350.000 noćenja. Zanimljivo je da su lani »potegli« kampovi u kojima je ostvareno 15 posto više noćenja, dok je u hotelima zabilježen pad broja noćenja.




Pritom je prosječna iskorištenost kapaciteta na razini 2017., dok je u kampovima ona ipak veća i to za 13 posto. Najveću iskorištenost kapaciteta ostvarili su hoteli Katarina, Omorika, Kaštel i Esplanade. Veću iskorištenost kapaciteta u odnosu na 2017. ostvarila su i oba kampa – autokamp Selce i autokamp Kačjak. Promatrajući prošlu godinu, broj noćenja je, dakle, povećan za 3,52 posto, dok je broj dolazaka rastao nešto više, za 4,85 posto, te je dostignuta granica od 100.000 dolazaka. To ukazuje na trend nešto kraćeg zadržavanja gostiju u objektima, a što je trend općenito u turizmu danas. Tako su gosti lani u smještajnim objektima crikveničkog Jadrana boravili u prosjeku 4 dana.


Najbrojniji Jadranovi gosti bili su Slovenci koji čine 19 posto noćenja. Nakon njih slijede Nijemci s ostvarenih 14 posto udjela u noćenjima, a već na trećem mjestu su domaći gosti koji su lani držali 13 posto udjela. Na četvrtom mjestu su gosti iz Češke, koje je za ovu tvrtku također značajno tržište, s obzirom da su u 2018. Česi zaslužni za 9 posto turističkog ostvarenja. Po ovome se može zaključiti da Jadran ima nešto drugačiju strukturu gostiju od prosjeka županije, budući da na Kvarneru trećinu prometa čine Nijemci.


Sedam hotela


Crikvenička turistička tvrtka u svom sastavu ima turistička naselja Kačjak i Ad Turres, kampiralište Kačjak, kamp Selce te hotele Omorika, Zagreb, Kaštel, Katarina, Esplanade, International i Slaven. Ukupno je riječ o oko 4.200 kreveta, od čega 1.500 kreveta imaju u kampu, a 1.408 kreveta u hotelima, a na turistička naselja otpada oko 1.200 kreveta. U strukturi lani ostvarenih noćenja, ukupno je, ipak, najviše ostvareno u hotelskom smještaju, oko 193.000 noćenja. U kampu je ostvareno oko 118.000 noćenja, turističkim naseljima oko 99.000, a u kampiralištu oko 7.700 noćenja.


Temeljni kapital Jadrana je na dan 31. prosinca iznosio oko 482,5 milijuna kuna i podijeljen je na oko 28 milijuna dionica. Među najvećim dioničarima su obvezni mirovinski fondovi i to PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond koji je većinski dioničar i ima 57,19 posto udjela u temeljnom kapitalu Jadrana. Nešto više od 30 posto drži i Erste plavi obvezni mirovinski fond. Tvrtka je ujedno stopostotni vlasnik udjela u Clubu Adriatic.