Kako dalje

Zapostavljeni turistički potencijali Kupske doline: S naše strane rijeke nijedan kamp, sa slovenske čak 32

Marinko Krmpotić

Svi su svjesni potencijala Kupske doline i svakako žele bolje rezultate u broju posjetitelja i noćenja, ali zbog teške financijske situacije s gradskim proračunom trenutačno ne postoje mogućnosti za financiranje značajnijih turističkih projekata, tvrdi direktor TZG Delnice Petar Hrg



BROD NA KUPI Puno je toga što bi se trebalo i moralo učiniti da turizam na području Kupske doline bude znatno uspješniji no što je sada, jasno je nakon jučer u Hotelu Mance u Brodu na Kupi održanog Okruglog stola koji je već nazivom govorio što mu je cilj – »Turizam i sportski turizam na području Kupske doline – gdje smo, kako i na koji način dalje«.


Otvarajući skup u ime organizatora – Udruge za sport, rekreaciju i turizam Udruge »Kupa« iz Broda na Kupi – Davorin Klobučar podsjetio je kako je turizam jedna od najbitnijih djelatnosti ljudi ovog područja i to još od razdoblja između dvaju svjetskih ratova kad su u Brodu na Kupi bila dva kupališta i kamp.


»Preslikati« Slovence


»Čak i nakon Drugog svjetskog rata taj je kamp radio, ali ga posljednje 43 godine nema, kao što više nema ni odmarališta »Viktora Lenca« i Luke Rijeka, smještenih u zgradi današnjeg Hotela Mance. Nedugo po osamostaljenju Hrvatske obnovljen je i otvoren Hotel Mance i izgledalo je da se turizam budi.




Veliki doprinos nizom različitih manifestacija dala je Udruga »Kupa«, ali je usprkos tom trudu očigledno kako se u razvoju zastalo što se najbolje vidi iz činjenice da na tridesetak kilometara uz hrvatsku obalu Kupe nema niti jednog kampa, a na istoj toj relaciji sa slovenske strane postoje dva velika i tridesetak malih kampova.


I prošlog i sadašnjeg gradonačelnika Delnica molio sam da posjetimo susjede i »preslikamo« njihov model, ali to se nikad nije dogodilo«, rekao je Klobučar zamjerivši gradskim vlastima koje u proteklih desetak godina nisu, po njegovom mišljenju, dovoljno ulagale u turizam na području Kupske doline.


Skupu nazočan direktor TZG-a Delnice Petar Hrg naglasio je kako su u TZG-a Delnice itekako svjesni potencijala Kupske doline i svakako žele bolje rezultate u broju posjetitelja i noćenja, ali zbog teške financijske situacije s gradskim proračunom trenutačno ne postoje mogućnosti za financiranje značajnijih turističkih projekata.


Alen Udović, direktor Goranskog sportskog centra Delnice, konstatirao je kako prirodne ljepote i karakteristike ovog kraja nedvojbeno predstavljaju ogroman turistički potencijal, ali je isto tako očigledno da nedostaje sadržaja i infrastrukture.


»Za taj dio turističkog razvoja treba novaca, a to znači da treba naći nove izvore financiranja. Nama u GSC-u je ideja o kampu u Brodu na Kupi vrlo zanimljiva, razmatramo je i vjerujem da bi se u roku od godine dana možda i moglo krenuti u realizaciju«, rekao je Udović, a dodatne obavijesti ponudio je Klobučar, stručni savjetnik za sport u GSC-u Delnice, rekavši kako čak postoje i potencijalni investitori, ali je problem u promjeni prostorno-planske dokumentacije.


 Nedostatak sinergije


»Tu promjenu može inicirati samo Grad Delnice iz kojeg nam je rečeno kako za sada za to ne postoje financijske mogućnosti te da bi, po njihovim prijedlozima, najbolje bilo da troškove izmjene te dokumentacije snosi sam ulagač«, rekao je Klobučar.



Klobučar i Mance iskazali su nezadovoljstvo radom Športsko ribolovne udruge »Goran« iz Broda na Kupi čiji se predstavnici nisu pojavili na skupu. Po Manceovom mišljenju to je stoga što udrugu ne vode domaći ljudi, već ribiči iz Zagreba koji osim vlastitih zadovoljstava i ne razmišljaju o razvoju ovog kraja. »Njih jednostavno nije briga hoće li ili neće u Hotelu Mance ili drugim smještajnim objektima biti gostiju ribiča«, rekao je Mance, a Klobučar je dodao kako je i zbog takvog odnosa sve manje ribolovaca na Kupi.



Značajan doprinos raspravi dao je i Božidar Mance, vlasnik Hotela Mance koji već više od dvaju desetljeća nastoji razvijati turizam ovog područja. Po njegovom mišljenju jedan od glavnih problema stagnacije je nedostatak sinergije svih zainteresiranih za razvoj turizma.


»Nije bez veze Gorski kotar dobio naziv Hrvatska Švica što jasno svjedoči o potencijalima. No, kao što prirodnih ljepota ima puno, tako je kvalitetnih ljudi sve manje, a nerazumijevanja prema nama koji se bavimo turizmom sve više. Primjerice, nas kao turističke poduzetnike tretiraju isto kao one koji rade u Poreču ili središtu Zagreba pa imamo potpuno ista davanja i obveze, iako se u Poreču i Zagrebu može zaraditi neizmjerno više.


Nadalje, mi smo kao hotel nakon ledoloma 2014. godine izgubili oko 40.000 eura jer se nisu u proljeće pojavili najavljeni gosti, a slične nevolje imali smo i proteklih sezona u proljeće. Nažalost, naša lokalna samouprava ne prepoznaje te naše probleme i bez obzira na sve traži naplatu svih davanja«, zaključio je Mance.