Film Rasima Karalića

“Zaboravljena sela” čuvaju sjećanja na ljude i zanate

Marinko Krmpotić

Radeći kao »pokretni trgovac« koristio sam mogućnost snimanja i razgovora s ljudima i kroz neko vrijeme prikupio sam više od deset sati snimljenog materijala. Riječ je o seocima Marija Trošt, Velika Lešnica, Kuželj, Grbajel, Gašparci, Sedalce, Turke, Ložac Turkovski, Podgora, Požar i Kalić, kaže Rasim Karalić 



DELNICE Pred punom dvoranom Radničkog doma Delnice delnički zaljubljenik u dokumentarni film Rasim Karalić predstavio je svoj novi film nazvan »Zaboravljena sela«. Topla ljudska priča koju je Karalić filmskim jezikom predstavio u suradnji i uz veliku pomoć Milana Majnarića, dirnula je gledateljstvo kojeg su u znatnom broju činili ljudi iz malih zaboravljenih goranskih sela, ljudi koji su ostali ovjekovječeni zahvaljujući još jednom pažnje vrijednom filmskom uratku Rasima Karalića. 


  – Prve kadrove snimio sam prije pet godina, u doba dok sam još imao pokretni trgovački obrt kojim sam obilazio ta mala zaboravljena goranska sela u Kupskoj dolini, kaže Karalić. Radeći kao trgovac kojeg su često s nestrpljenjem čekali koristio sam i mogućnost snimanja te razgovora s ljudima i kroz neko vrijeme prikupio sam više od deset sati snimljenog materijala. Riječ je o seocima Marija Trošt, Velika Lešnica, Kuželj, Grbajel, Gašparci, Sedalce, Turke, Ložac Turkovski, Podgora, Požar i Kalić. 


 Emotivne reakcije


Zbog same teme film obiluje etno motivima i pričama o starim zanatima kao što su oni vezani uz pletenje košara, pečenje rakije, sušenje voća… U gotovo svakom selu naišli bi na nekog od tih ljudi koji su još održavali taj zanat i o njemu bismo radili priču. Nažalost, pet godina nakon završetka rada i na premijeri od 17 ljudi s kojima sam radio priču njih devet nije više među živima pa iako je to itekako tužno, opet neku utjehu nalazim u tome da smo sačuvali sjećanja na te ljude i te zanate. Upravo ti ljudi glavni su junaci mog filma i njima sam najviše zahvalan te, naravno, Milanu Majnariću koji voli ovaj kraj, dobro poznaje ljude i zna s njima pričati, a pri prikupljanju arhivske građe i starih fortografija pomogao mi je Bojan Pajnić, Ljubljančanin koji svaki vikend dolazi u selo svog djetinjstva, Zakrajc Srednji, govori Rasim Karalić ističući kako je iznimno zadovoljan premijernim prikazivanjem i to ne samo zbog velikog broja gledatelja, već i zbog emotivne reakcije publike koja je sjajno reagirala na film.  

Razočarala me vlast


– Svakako treba zahvaliti i Udruzi »Prepelin’c« koja mi je pomogla u promičbi, a ono što me je iznova razočaralo je delnička gradska vlast. Usprkos smjeni na čelu Grada strah me je da je odnos prema kulturi ostao isti. Iako sam u svom filmu obradio život stanovnika desetak sela s područja Grada Delnica, nitko od nove vlasti – pa čak ni iz nedavno osnovanog Odbora za kulturu – nije nazočio prikazivanju filma. Znam da novaca nema, znam da imaju sto briga i znam da im nije lako, ali je teško shvatiti da ne samo da ne cijene pet godina nečijeg rada, već ponajprije te ljude o kojima film govori i kojih je puno bilo u dvorani Radničkog doma. Šteta zbog tog odnosa, jer u Delnicama i Gorskom kotaru postoji tako puno mogućnosti za stvaranje i predstavljanje dokumentarnih filmova. Mogli bismo, primjerice, ljeti imati festival dokumentarnog filma koji bi sigurno privukao pažnju, može se vrlo kvalitetno raditi s djecom što pokazuje uspjeh fužinarskih osnovaca koji su osvojili drugo mjesto na državnoj reviji školskih filmova za horror »Tama«, može se puno toga kad bi imali podršku, zaključuje Karalić.


________________________


Nagrada za »Furmane« 


   Prošle godine na vrlo jakom filmskom etno festivalu u Rovinju Karalićev film »Furmani« dobio je posebnu nagradu žirija.     – Iako sam već dobio nekoliko međunarodnih nagrada ova mi je jedna od najdražih, ponajprije zato jer su tom festivalu nazočili zaista značajni stručnjaci s područja etnologije. Tijekom cijelog festivala pričalo se na engleskom i malo mi je nestvarno djelovalo kad je u svom tom blještavilu posebna nagrada žirija dodijeljena priči o furmanima i Rasimu iz Delnica, ističe Karalić.  

________________________


Pismo za Ohio 


   Film »Zaboravljena sela« Rasimu Karaliću je drag i stoga što se tijekom njegove izrade javila ideja za novi film. 

  – Bit će to »Pismo za Ohio« u kojem ću obraditi vezu između starice majke koja svojoj kćeri u Ameriku, s kojom je jako bliska, piše pismo u kojoj joj objašnjava što se sve to zbiva u njihovom malom planinskom selu zaboravljenom od ljudi. Uz to moram dovršiti i filmove »Kampor« i »Matić poljana« koji su, pogotovo »Kampor«, u viskom stupnju realizacije. No, za sve to treba puno vremena kojeg imam sve manje, budući da imam redovan posao«, veli Karalić.