ČABAR – Umjereno zadovoljstvo i optimizam obilježili su svečanu sjednicu Gradskog vijeća Čabra održanu u dvorcu Zrinski u povodu Dana Grada. Vazma Malnar, predsjednica Gradskog vijeća, podsjetila je da čabarski kraj rođendan obilježava na dan kad su se 1943. iz zatočeništva u logorima Gonarsa i Raba vratili preživjeli stanovnici te je naglasila čabarske muke s lošim demografskim stanjem, zaključivši da se bez novih radnih mjesta neće riješiti najuočljiviji problemi, niti postići opći napredak koji je moguć, što se vidi iz nekih uspješnih primjera.

Gradonačelnik Kristijan Rajšel istaknuo je kako je gledano s financijske strane, proteklih godinu dana bilo vrlo uspješno jer je Grad vratio gotovo sve dugove stvorene tijekom rada prethodnih vlasti: »Uspjeli smo to zahvaljujući odlukama države o promjeni fiskalnih zakona i povećanju šumskog doprinosa pa treba zahvaliti aktualnoj Vladi RH, kao i PGŽ-u na osnivanju Fonda za Gorski kotar. Stoga na budućnost treba gledati vedrije, a posebno puno očekujemo od Programa mjera novog »brdskog« zakona koje trebaju biti donesene idućeg tjedna. Uz pomoć države i županije svakako treba razvijati mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova«, rekao je prvi čovjek Čabra, a donekle drugačije tonove u svojoj je pozdravnoj riječi ponudio delnički gradonačelnik Ivica Knežević, napomenuvši da je ovo već sedma godina da se na Dan grada Čabra obraća domaćinima te da još uvijek vidi »maglu i crne oblake« nad Čabrom i Gorskim kotarom.

Stvoriti olakšice

– To ne znači da napretka i dobrih stvari nema, ali takve pozitivne promjene zahvatile su uglavnom samo lokalne samouprave, ne i stanovništvo koje i dalje ne vidi bolju perspektivu. Nadam se da će te promjene donijeti mjere novog »brdskog« zakona koje moraju ići u smjeru zaustavljanja depopulacije, a to znači stvaranja uvjeta za znatnija ulaganja u privredu, gospodarstvo i turizam, odnosno konkurentnosti poduzetništva. Da bi se to dogodilo, moraju kroz fiskalne i parafiskalne mjere biti stvorene olakšice koje će omogućiti stvaranje novih radnih mjesta«, poručio je Knežević dadavši da će, ne dogode li se takve promjene, uz tri velike europske zvijeri koje su rijetkost i atrakcija Gorskog kotara, takav status uskoro imati i preostali ljudi koji tu žive.

»Črni oblaki nisu samo z vaše strane meje«, progovorio je u ime Občine Loška Dolina Čabranima uvijek dragi gost, njen župan Janez Komidar, istaknuvši da je u poslednjih desetak godina, unatoč svim poteškoćama, napravljeno jako puno, i to i na slovenskoj i na hrvatskoj strani pa bi obje države ove svoje krajeve trebale puno više potpomagati i cijeniti taj rad. U ime pobratimljenog Grada Buzeta nazočne je pozdravio njegov gradonačelnik Siniša Žurić, a dožupan Petar Mamula podsjetio je na niz direktnih županijskih pomoći Čabru (energetska obnova škole, vodoopskrba, projekt Putevima Frankopana) i Gorskom kotaru (podjela 1,5 milijuna kn obrtnicima, Fond za Gorski kotar).

Pomoć Vlade

Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te izaslanica premijera Plenkovića, istaknula je da je ova Vlada RH, svjesna svih izazova i problema s kojima se Gorani susreću, u potpunosti promijenila odnos državnih vlasti prema Gorskom kotaru.

– U posljednje tri godina na područje Gorskog kotara uloženo je oko 300 milijuna kuna. Učinjeno je to kroz porezne olakšice koje su pomogle jačanju proračuna najugroženijih pa je, primjerice, proračun Grada Čabra ove godine najveći u povijesti. U dovršetak ceste Hrvatsko – Ložac uložili smo 34 milijuna kuna i nakon što su mnogi više od dva desetljeća obećavali izgradnju te prometnice, upravo ova Vlada bila je ta koja je to i učinila. Za projekt Zaželi samo za područje Čabra Vlada je osigurala 2,5 milijuna kuna, a za cjelodnevni rad vrtića 2,8 milijuna, pripomogavši uz to i zapošljavanju 20-ak žena – rekla je Burić najavivši da će idući tjedan biti gotov Program mjera Zakona o brdsko-planinskom području koji će donijeti nove benificije Goranima.