Pravo vrijeme tek dolazi

Tihi goranski adut: Lokve su u turizmu još neispisana priča

Marinko Krmpotić

Spilja Lokvarka veliki je turistički adut Lokava / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Spilja Lokvarka veliki je turistički adut Lokava / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Lani je, u odnosu na 2016. godinu, dolazaka bilo više za 26, a noćenja za čak 48 posto, što predstavlja vrlo lijep rast, kaže direktorica TZO-a Lokve Đurđa Malnar



LOKVE  Po podacima Turističke zajednice Kvarnera na području Općine Lokve tijekom prošle godine zabilježena su 1.244 dolaska gostiju te ostvareno 4.142 noćenja što u odnosu na prethodnu 2016. godinu predstavlja lijep rast na oba područja pa je tako dolazaka više za 26 posto (2016. bilo ih je 985), a noćenja je čak 48 posto više budući da ih je tijekom 2016. godine ostvareno 2.796.


Ovaj porast, ističe direktorica TZO Lokve Đurđa Malnar, posebno raduje zbog činjenice da je taj znatan plus ostvaren bez motela »Jezero« koji je lani zatvoren, ali je broj dolazaka i noćenja bitno porastao i bez petnaestak kreveta tog objekta.


Priredbe


Također, 2016. godine ukupnom broju dolazaka i noćenja pripomoglo je i snimanje filma »The Renegades« čega također nije bilo u prošloj godini pa proizlazi  da su Lokve, usprkos nedostatku ponude smještajnih kapaciteta »Jezera« i bez filmske ekipe koja je zaslužna za lijep rezultat pred dvije godine ostvarili 2017. godine znatno bolje rezultate.– Očigledno je da smo se uklopili u taj opći hrvatski pozitivan trend rasta broja gostiju i noćenja. Naravno, drago nam je što su postoci rasta ovako lijepi, ali ne smijemo zaboraviti da iza njih, posebno u usporedbi s obalom Kvarnera, stoje male brojke te da i dalje moramo raditi kako bi ih uvećavali. U skladu s tim drago mi je da je nastavljen rast kapaciteta u privatnom smještaju, a zanimljivo je da u tome prednjače bivši vikendaši, dakle ne ljudi koji su iz Lokava, već ponajprije s riječkog područja i Zagreba koji svoje objekte rado iznajmljuju, a za održavanje koriste i pomoć domaćih ljudi.


Nezadovoljna sam označavanjem našeg mjesta i svih ostalih goranskih mjesta i turističkih sadržaja na autocesti. Njome prolaze i gosti i novci, a mi smo zakonom ograničeni usmjeriti ih prema našim sadržajima. Žalosno je da goste koji se u milijunskim brojkama voze našom Primorkom i Gorankom ne smijemo privući turističkom signalizacijom, jer tako nalaže Ministarstvo prometa. No, to nije slučaj u Karlovačkoj županiji jer čim prođemo kanjon Kamačnik i napustimo našu županiju, na smom ulazu u Karlovačku županiju dočeka nas turistička signalizacija za kamp »Slapić«. Kako oni smiju, a mi ne? Želja mi je da se svakako, ako ništa više, uz autocestu istaknu zaštićeni krajolici poput spilje Lokvarke, PŠ Golubinjak, Zelenog Vira, Kamačnika i sličnih lokacija, rekla je Malnar.





U ukupnom broju dolazaka prednjače strani gosti koji čine 59,63 posto. Najviše je individualaca, a zasad se preko agencija ostvaruje manji broj dolazaka nego što je moguće. Naši iznajmljivači još nisu prepoznali pune mogućnost rada posredstvom agencija i mislim da i tu postoji mogućnost napretka. Najviše iznajmljivanja ostvaremo u apartmanima, kućama za odmor i sobama za odmor te prvi put i u robinzonskom turizmu. Kad je riječ o turistima od stranih su najbrojniji Nijemci, a do njih su Nizozemci, Francuzi i Česi. Naravno, i mi se kao TZO trudimo goste privući raznim priredbama od kojih je dio već tradicionalan i poznat van okvira naše sredine. Tako smo prošle godine održali sanjkašku utrku na našoj sve poznatijoj stazi Jezero, održana je Žabarska i Dječja Žabarska noć, Noć spilja, Noć skulptura, priredba Pješice oko jezera i niz drugih manifestacija. Te priredbe i dalje ćemo održavati i nastojati ih činiti što zanimljivijima kako bi privukle što veći broj posjetitelja. Radit ćemo i na obuci naših iznajmljivača, od učenja engleskog jezika pa do informatičkog opismenjavanja, jer je 55 posto iznajmljivača na našem području starije od 50 godina. Također smatram da bi trebalo raditi i na njihovoj motivaciji vezanoj uz uređenje smještajnih kapaciteta, jer je i tu moguć dodatni iskorak koji može dovesti do još jačeg zanimanja gostiju.

Kupalište


Nastojat ćemo kao i dosad raditi na daljnjem uređenju turističke infrastrukture pri čemu će nam u 2018. godini u prvom planu biti radovi vezani uz uređenje kupališta ta što ćemo opet tražiti sredstva Ministarstva turizma, a i za druge projekte vezane uz unaprijeđenje turističke ponude (kajak čamci, paddling…) tražit ćemo različite izvore sufinanciranja iz kojih smo, primjerice, prošle godine ostvarili 111.000 kuna.


Vjerujem da ćemo i ove godine biti prepoznati te da će nam TZ PGŽ-a i Ministarstvo turizma pripomoći u našim aktivnostima, rekla je Đurđa Malnar.



Javnu turističku infrastrukturu treba dati na upravljanje turističkim zajednicama na ruralnim područjima, dakle i Gorskom kotaru. Naravno da to nije potrebno kod TZ-a na moru jer se tamo javljaju poduzetnici i dobivaju koncesiju. Dobivanjem javne turističke infrastrukture na upravljanje turističke zajednice ne bi toliko ovisile o proračunskim sredstvima lokalnih samouprava, već bi svojim radom same sebi zarađivale novac i tako postale samoodržive. Budući da nas uvijek uspoređuju sa TZ Fužine koja upravlja spiljom »Vrelo«, a jedno vrijeme imala je koncesiju na vlakić i brodić, u našem slučaju to nije moguće, budući da su i spilja Lokvarka i Park šuma Golubinjak zakonom zaštićena područja i njime upravlja JU Priroda. U razgovoru sa direktorom HTZ-a Kristjanom Staničićem i pismom ministru turizma Gariju Cappelliju jasno sam dala do znanja da u našem slučaju izmjena zakona, točnije povećanje boravišne pristojbe ne znači ništa, dok bi se promjena članka 10. istog Zakona koji govori o gospodarenju turističkih zajednica i upravljanje javnom turističkom infrastrukturom, donijela puno veću korist.