Potkornjak kao motiv

Stop katastrofi u šumi: Udruga građana GEI pridružila se Udruzi Eko Kvarner

Sanja Gašpert

Predsjednica GEI-ja Anita Pintar i glasnogovornica Anet Trope

Predsjednica GEI-ja Anita Pintar i glasnogovornica Anet Trope

Goranska ekološka inicijativa će djelovati na području gradova i općina Gorskog kotara, ali i u drugim gradovima u koje je iseljeno goransko stanovništvo



RIJEKA Goranska ekološka inicijativa (GEI), osnovana je kao civilna udruga građana koja će djelovati pridruženo najpoznatijoj hrvatskoj ekološkoj Udruzi Eko Kvarner, a temeljne će joj zadaće biti pružanje odgovora na sve moguće ugroze prirode i ljudskog življenja na području Gorskog kotara te napose iznalaženje modela i rješenja za budući održivi razvoj tog područja.


Djelovat će dakle na području sviju gradova i općina Gorskog kotara, ali također i u Rijeci, Zagrebu, Ljubljani i drugim velikim gradovima u koje je kroz desetljeća iseljeno goransko stanovništvo, kazala je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Goranske ekološke inicijative njezina glasnogovornica Anet Trope.


Prebacivanje krivnje


Dodala je kako je jedan od neposrednih povoda osnivanja udruge zaraza smreke potkornjakom, koji prijeti da daljnjom eskalacijom idućih godina potpuno uništi tu kvalitetnu drvnu vrstu na području Gorskog kotara.Novinarima se obratio i Željko Raukar, član GEI-a, koji je komentirao naredbu resornog ministarstva motiviranu sprečavanjem rasta štete od potkornjaka, za koju GEI smatra da će pogoršati već započetu ekološku i ekonomsku katastrofu u šumama Gorskog kotara.

– Izražavamo negodovanje stavovima i posljedičnom neučinkovitošću Hrvatskih šuma d.o.o. u borbi s tom pošašću, ali jednako i države kao vlasnika Hrvatskih šuma d.o.o., odnosno šuma kao nacionalnog bogatstva. Prebacivanje krivnje za širenje zaraze potkornjakom na privatne šumovlasnike, kako to sve čine rukovoditelji Hrvatskih šuma, je klasična zamjena teza po načelu »brigo moja pređi na drugoga«. Naredba se odnosi na sve šumovlasnike, među kojima i one koji imaju malo šume, koji bi se zaražene šume trebali riješiti sječom. Većina vlasnika nije osposobljena da uđe u šumu i bori se protiv potkornjaka. Riječ je i o dosta starih ljudi koji za to nemaju niti licence, a ako budu plaćali izvoditelje radova, bit će na gubitku. Veliki problem tu predstavlja i nesređenost zemljišnih knjiga, tako da smo mišljenja kako naredba u ovom obliku ne može zaživjeti i biti korisna za Gorski kotar, kazao je Raukar, zaključujući kako je naredba ministra poljoprivrede o obveznoj sječi šume zaražene potkornjakom, zbog pretjerane izbirokratiziranosti, apsolutno neodrživa, jer nema uporišta u realnom životu lokalnog stanovništva i osuđena je na neuspjeh.


Agresivni zahvati




Predsjednik Udruge Eko Kvarner, Vjeran Piršić, kazao je kako ne sumnja u dobronamjernost resornog ministarstva koje je ipak krenulo u rješavanje problema, ali je, po njemu, sporan kapacitet države u savjetodavnoj službi koja bi mogla riješiti taj zadatak, a posebice do zadanog roka, 12. prosinca.


– Dosadašniji zahvati nisu poštivali šumski red, bili su pregrubi i preagresivni i neophodna je reakcija države na korekciju izdane naredbe. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina reagirao je brzo i dobro proglasivši izvanredno stanje. Mi ćemo predstaviti prijedloge i zahtjeve Skupštini Primorsko-goranske županije i županu Zlatku Komadini u domeni njihovog utjecaja za popravkom do sada učinjenih grešaka. Glavni cilj svih aktivnosti je moto »šume Goranima«, što znači ne samo vlasništvo, nego i mudrost upravljanja šumama, kazao je Piršić.