Dave Watson

Školovanje u Gorskom kotaru: Englez u Crnom Lugu uči o šindri

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Dave Watson, koji živi nedaleko od Birminghama, ima firmu Woodland Survival Crafts koja se bavi očuvanjem starih vještina vezanih uz drvoprerađivaštvo, a u Crnom Lugu nije prvi put



CRNI LUG Crnolužanin Toni Štimac posljednjih je dana imao vrlo vrijednog i zanimljivog učenika iz – Engleske. Naime, Dave Watson u Hrvatsku i Crni Lug stigao je s namjerom da se što bolje upozna s tradicionalnim načinom izrade šindre, drvenog pokrova kojim su se stoljećima pokrivali krovovi kuća u Gorskom kotaru i sličnim planinskim dijelovima svijeta.


Gorani i ostali gorštaci tim su drvenim oblogom često »odijevali« i zidove svojih kuća, a prednost šindre svakako je u potpunoj prirodnosti i visokoj učinkovitosti čuvanja topline tog oblika izolacije i zaštite. Razvoj suvremenih tehnologija odavno je šindru stavio u drugi plan, ali ipak nije u potpunosti nestala pa je i danas moguće naći krovove od šindre ili kuće čiji je bar jedan dio zaštićen tankim dijelovima pažljivo odvojenih i obrađenih dijelova smrekovog drva.



Dio svog vremena Dave posvećuje i odmoru te boravku u prirodi što je za njega životno opredjeljenje jer ne samo da je poslom vezan uz drvo i šumu, već je dio života proveo i kao instruktor preživljavanja u prirodi. – To su temeljne vještine koje, po meni, svaki čovjek mora znati, kaže Dave koji je oduševljen i goranskom prirodom u kojoj bi, kaže, rado provodio tečajeve preživljavanja u prirodi.


Bio i lani




Dave Watson u Engleskoj (živi nedaleko od Birminghama) ima firmu Woodland Survival Crafts koja se bavi očuvanjem starih vještina vezanih uz drvoprerađivaštvo, a u Hrvatskoj i u Crnom Lugu nije prvi put. Štoviše, baš zahvaljujući


prošlogodišnjem posjetu kad je ovdje boravio kao dio udruge Woodland Ways, odlučio se za novi posjet i školovanje.– Poznati su mi razni načini izrade šindre, a prošle sam se godine upoznao i s goranskim načinom pa sam odlučio doći jer me je baš ovaj način obrade i izrade šindre jako privukao i smatram ga fascinantnim.

Zato sam zamolio Snježanu koju smo lani upoznali da mi omogući nekoliko dana učenja. Ona je razgovarala s Tonijem, on je prihvatio da mi bude učitelj i – evo me. Radimo svako jutro po nekoliko sati i već sam puno toga naučio i shvatio. Mislim da bi mnogi ljudi koji se u Engleskoj bave obradom drva mogli biti zainteresirani pa ću, bude li to Toni želio, pokušati osigurati da na poduku ovamo dođe još nekoliko mojih sunarodnjaka.



Za Daveov dolazak zaslužna je Snježana Jojić, Crnolužanka koja je godinama živjela u Londonu, a po povratku u domovinu odlučila je svoju bivšu i sadašnju domovinu vezati turističkim posjetima i boravcima. Tako je stupila u kontakt s udrugom Woodland Ways čiji su članovi već u nekoliko navrata boravili u Crnom Lugu, a sad je s posebnim ciljem došao i Dave.


– Mislim da je jako dobro čuvati te stare običaje koji su vrlo zanimljivi, pogotovo u Europi gdje se na mnogim područjima traži povratak izvorima i što prirodnijem načinu života, rekla je Snježana Jojić.



Kod nas se takvi odsječci drva zovu »schingles« i u njihovoj izradi postoje sličnosti s načinom kako se to radi ovdje u Hrvatskoj, ali postoje i neke razlike koje su za mene izazov i uživam ih otkrivati i proučavati kako bih postao još bolji u toj vještini rascjepljivanja drva. U Engleskoj najčešće radimo s kestenom i cedrom, dok je ovdje sve vezano uz smreku ili jelu, govori Dave koji na upit kako komunicira sa svojim učiteljen, budući da Toni Štimac ne govori engleski, odgovara da kod pravih majstora riječi i nisu previše potrebne jer vještina govori sama za sebe. A to potvrđuje i Toni koji kaže kako je Dave odličan učenik.


Tradicija


– Drago mi je da se netko van Hrvatske zanima za ovaj tradicionalni način izrade šindre. Time se u našoj porodici najprije bavio moj pokojni djed, potom otac koji je to prenio na mene, a sad to radim ja i prenio sam to i na svog sina koji je čak počeo učiti svog petogodišnjeg sin. Iako nam je to hobi, a ne posao, moram reći da narudžbi ima i da se polako, ali sustavno širi zanimanje za tradicionalan način izrade šindre.


Najčešći naručioci su ljudi koji vikendice i kuće za odmor žele pokriti ili obložiti šindrom, ali ima i onih koji se odlučuju za te pokrove i na obiteljskim kućama. Posebno mi je drago što je nedavno u Velikoj Gorici u organizaciji Ministarstva kulture održana manifestacija izrade šindre na kojoj smo sudjelovali ja, moj sin i unuk. Baš stoga vjerujem da ovaj zanat i ovaj način izrade šindre neće nestati, rekao je Toni Štimac.


Dodao je da će svog učenika voditi još u šumu da mu pokaže način na koji se odabire najbolje drvo, kako ga se i gdje čuva, kako se nakon rascjepljivanja priprema za pokrivanje krova, kako se prekriva krov…