Inspirativni dvorac

Škola kreativnog pisanja u Staroj Sušici: Dvadeset sudionika brusi književne potencijale

Marinko Krmpotić

Na Školu je pristiglo 19 polaznika iz raznih dijelova Hrvatske (Rijeka, Zagreb, Osijek, Dubrovnik), ali i iz susjedne Slovenije. Ponuđene su im tri radionice: prozna, kratkih priča te radionica Otvaranje i poticanje kreativnih procesa, a u večernjim satima druže se s već iskusnim spisateljima



STARA SUŠICA Već četvrti put u prekrasnom dvorcu u Staroj Sušici Centar za kreativno pisanje iz Zagreba organizira svoju Ljetnu školu kreativnog pisanja, od ukupno sedam dosad održanih. Sanja Vukčević, voditeljica ovogodišnjeg saziva, ističe kako su ovog puta u igri tri radionice: »Nebojša Lujanović voditelj je prozne radionice koju inače vodi u Splitu i Zagrebu, riječki voditelj radionice kratkih priča Enver Krivac vodi radionicu tog oblika književnog stvaralaštva, a Tatjana Gromača iz Pule vodi radionicu Otvaranje i poticanje kreativnih procesa.


Sustav rada jednak je onom kakav provodimo u Rijeci i Zagrebu, samo što je ovdje ljepše zbog okoline i općeg ugođaja prekrasne prirode i starog romantičnog dvorca. Način rada je takav da voditelji kroz predavanja i razgovore uvode u rad, potom polaznici pišu o određenim temama, a u trećem dijelu zajedničkog rada se raspravlja o onom što su na temelju dogovorenog polaznici napisali. Uz sve to, u večernjim satima imamo razne goste koji su već objavili knjige, primjerice ovog puta to su bili Tea Tulić, Željka Horvat Čeč, Andrija Škare, Ivana Rogar, Milan Zagorac i drugi«, rekla je Sanja Vukčević, zahvalivši osoblju dvorca na gostoprimstvu, kao i polaznicima kojih je ove godine 19 i prispjeli su iz raznih dijelova Hrvatske (Rijeka, Zagreb, Osijek, Dubrovnik), ali i iz susjedne Slovenije.


Širenje vidika 


Zadovoljan radom je i već iskusni i poznati voditelj Nebojša Lujanović kojemu je Stara Sušica dobro znana jer mu je ovo već treći put da ovdje vodi radionice: »Okruženje je inspirativno i pozitivno pa je zadovoljstvo raditi čak i kad je ekipa poprilično heterogena, što se meni stalno događa. Ove godine u grupi imamo čovjeka koji već ima objavljen roman, ali i onih koji se tek pripremaju napisati prvu priču. Naravno, sve to treba složiti da bi se kvalitetno radilo, ali baš to je i ono što je jako privlačno«, rekao je Lujanović. Tatjana Pernarčić iz Osijeka polazi baš Lujanovićevu radionicu proze, točnije romana, i to joj je prvi put da se prijavila na radionicu CKP-a: »Bila sam na sličnoj radionici u Osijeku, a sad sam to željela proširiti i došla u Gorski kotar s namjerom uživati u prirodi i upoznati sebi slične ljude. Sve to sam i dobila pa sam zadovoljna naučenim, proširila sam vidike i ovo će mi iskustvo svakako pomoći u daljnjem radu«, rekla nam je Tatjana, dodavši kako bi voljela kroz oblik romana obraditi, primjerice, aktualnu temu iseljavanja sve većeg broja mladih iz Hrvatske, posebno iz Slavonije, pri čemu u glavi već ima likove dviju junakinja koje odlaze iz Hrvatske.


Voditelji motiv 




Među najzanimljivijim polaznicima svakako je Samo Petančič, mladi slovenski književnik koji iza sebe ima već dva objavljena fantasy romana, a treći dio trilogije nazvane »Anorkat« je pred tiskanjem. Otkud Slovenac u Ljetnoj školi kreativnog pisanja u Hrvatskoj, pitamo ga i dobivamo zanimljiv odgovor da mu to nije prvi put: »Svaki sam put, pa i sada, došao zbog voditelja jer ih smatram odličnim i od njih mogu puno naučiti i dodatno se razvijati, kao što je to bilo i do sada. Upravo oni usmjerili su me iz svijeta fantasy literature prema drugačijim oblicima književnosti, primjerice francuskom književniku Houellebecqu. Ovog sam put odabrao radionicu Tatjane Gromače Otvaranje i poticanje kreativnih procesa i vrlo sam zadovoljan. Ona ima jedan izvrstan pristup kojim te tjera da na jedan način odbaciš sve kulturne kodove i forme i fokusiraš se na tekstualnu jezgru. CKP je, po meni, izuzetno kvalitetan u organizaciji ovakvih škola i radionica i zato rado dolazim, a jezik mi nije nikakva prepreka jer razumijem hrvatski, koristim ono što saznam i dobijem, a pišem, naravno, na slovenskom, pri čemu se to, ako je potrebno, pri zajedničkom čitanju lako prevede na hrvatski«, rekao je Petančič.