Predstavljanje

Sjećanja Arsena Silića: ‘Neistina iz TV Kalendara bila je poticaj za pisanje knjige’

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić, Arsen Silić

Foto Marinko Krmpotić, Arsen Silić

Napisao sam prigovor na objavljenu informaciju da se 30. kolovoza 1991. Policijska postaja Plitvička jezera predala vojnicima JNA, ali adekvatne reakcije nije bilo. Nažalost, godinu potom ista je informacija ponovo objavljena i onda sam odlučio napisati – knjigu, govori Silić



DELNICE – Arsen Silić, hrvatski policajac i dragovoljac iz 1991. godine, objavio je nedavno knjigu »Plitvice iz rova« u kojoj detaljno obrađuje svoja i iskustva svojih kolega iz tadašnje Policijske stanice Delnice koji su gotovo cijeli kolovoz 1991. godine proveli kao popuna sastavu Policijske stanice Plitvička jezera.


Boravak u Plitvicama bio je dramatičan jer je tamošnja policijska stanica smještena u hotelu Jezero sa svih strana bila okružena četničkim paravojnim formacijama, a za sprečavanje izbijanja sukoba zaduženi su bili pripadnici JNA koji su bili smješteni između dviju sukobljenih strana.


O svemu tome Silić je kao sudionik svih tih događaja odlučio progovoriti, a motiv za stvaranje knjige bila je emisija TV Kalendar u kojoj je, govori nam, 30. kolovoza 2017. godine rečeno da se na taj dan 1991. godine u Plitvicama Policijska postaja Plitvička jezera predala vojnicima JNA.




– Nije se radilo ni o kakvoj predaji, već o, s JNA dogovorenom, odlasku pri čemu smo svi mi koji smo odlazili zadržali sve oružje i kamionima JNA prevezeni smo do Karlovca. Da je to bila predaja, sigurno nam ne bi ostavili oružje, niti bi nam osigurali prijevoz.


Napisao sam prigovor na netočnost te informacije, ali adekvatne reakcije nije bilo. Nažalost, godinu potom ta se informacija ponovila. I onda sam odlučio napisati – knjigu. Dakle, motivirala me ta neistina. Ne optužujem pritom one koji su tu vijest emitirali, već one koji su im je kao takvu plasirali. Jednostavno, to nije istina, a to da je riječ o prekrajanju istinitih zbivanja najbolje sam znao sam, jer sam bio sudionik tih zbivanja, govori Silić dodajući da je od tih sjećanja i započeo s knjigom.


Nije bilo predaje


– Osim toga, razgovarao sam i s ljudima koji su tada bili sa mnom na Plitvicama, prikupio i dio fotografskog materijala te krenuo u izradu knjige. Prije samog objavljivanja s njom su se upoznali i stručnjaci iz Memorijalnog centra Domovinskog rata koji vodi povjesničar Ante Nazor, a da moj rad smatraju vrijednim, dokazali su i time što su otkupili 100 kartica mog teksta. Zadovoljan sam što sam ovom knjigom iznio istinu i opisao ono što smo u kolovozu prije 28 godina proživljavali ja i moje kolege boraveći na području Plitvičkih jezera.



Cijelo smo to vrijeme bili u okruženju martićevaca i ostalih pobunjenika, a između nas i njih bile su stacionirane snage JNA, pripadnici riječkog korpusa. Njihov je zadatak bio biti tampon zona, ali je njihovo ponašanje bilo daleko od objektivnog.


Oni su očigledno bili na strani četnika, ali su ipak sprečavali njihov direktan napad na nas. No, stanje je iz dana u dan bilo sve teže. Pucnjava po našim položajima bila je sve češća, uskraćivali su nam struju i vodu, a sve nam je više nedostajalo i hrane.


Izlazak iz okruženja je bio moguć vlastitom akcijom ili dogovorom s JNA. Imali smo plan proboja kroz neprijateljski obruč, ali je na kraju ipak odlučeno da izađemo u dogovoru s JNA i to tako da zadržimo naoružanje, a uz to u svakom kamionu JNA koji nas je prevozio bio je i jedan časnik JNA kako bi nam se i na taj način garantirala sigurnost.


Vlastita sjećanja


Po meni to nije predaja i to sam u svoje, kao i u ime svojih kolega, želio pojasniti ovom knjigom, govori Silić koji posebno naglašava da je cijela knjiga isključivo njegovo svjedočanstvo.



– Naslov »Plitvice iz rova« jasno govori i o tome tko piše knjigu. Dakle, to su moja i iskustva mojih suboraca direktno s terena. Zato ja u knjizi nisam želio koristiti neke službene dokumente, već sam se ograničio na iznošenje vlastitih sjećanja, ponajprije mojih, te nekih od mojih suboraca.


Želio sam prikazati koliko nam je bilo teško i komplicirano, od toga da nije bilo moguće čuti se s obitelji – a meni je supruga mjesec dana prije toga rodila drugog sina te s njim i šest godina starijim sinom bila sama u Delnicama – pa do toga da nam je ponestajalo hrane i vode, a često smo trpjeli pucnjavu s različitih položaja i nismo mogli previše vjerovati tzv. JNA, rekao je Silić najavivši da će nakon vrlo uspješne promocije u Plitvicama uskoro uslijediti i promocija po svim goranskim mjestima iz kojih su bili njegovi suborci, a prva takva bila je danas u Ravnoj Gori u SPC-u Goranka u 18 sati.


Ratna »taktika«


– Koliko je JNA bila protiv nas, jasno je iz činjenice da su nam psihološki pritisak radili čitajući na razglas ne samo naša, već i imena članova naših obitelji! Koliko može biti ugodno kad uz svoje ime čujete ime svoje supruge, šestogodišnjeg sina i tek rođenog drugog sina, ne trebam nikome objašnjavati.


No, znali smo kako tome stati na kraj. O svemu smo obavijestili naše prijatelje koji su se organizirali te počeli na vrlo uočljiv način »boraviti« u Rijeci i drugim gradovima pred stanovima časnika JNA koji su bili u Plitvicama. I tako su čitanja imena naših obitelji prestala. Čini se da su u JNA shvatili da i oni imaju obitelji, govori Silić.


»Epizoda« Domovinskog rata


Kroz ovu se knjigu čitatelj u sasvim dobroj mjeri upoznaje s danima boravka goranskih policajaca na Plitvicama. Detaljno su opisane sve pojedinosti, od priprema za odlazak, kratkog zadržavanja u Zagrebu pa do odlaska na Plitvice u hotel Jezero te gotovo jednomjesečni boravak u okruženju neprijateljskih snaga u okvir kojih treba ubrojiti i »tamponaše« iz JNA.



Knjigu prate fotografije, karte te fotokopije novinskih članaka i sjećanja drugih sudionika tih zbivanja pa se zaista može reći da je s dokumentarističke strane to jedno pažnje vrijedno viđenje jedne od brojnih epizoda Domovinskog rata.


Društvo iz rova


Uz Arsena Silića taj pakleni kolovoz 1991. godine u Policijskoj stanici Plitvička jezera od goranskih pripadnika MUP-a Delnice proveli su još i Zlatko Barićevac, Mišel Colnar, Vladimir Iskra, Anton Kružić, Dražen Mataja, Goran Mihaljević Miha, Dario Petrović, Alen Pleše Copek, Anton Polak i Dario Ružić.