LIFE Lynx

Ris Alojzije istrčao u slobodu i dom pronašao u Paklenici

Marinko Krmpotić

Foto G. Safarek

Foto G. Safarek

Ris je pušten u kanjonu Velike Paklenice, a čim su se vratašca prijenosne kutije otvorila, Alojzije je u nekoliko sekundi odjurio u prostranstva Velebita. Njegovo kretanje pratit će se pomoću telemetrijske ogrlice te mreže fotozamki postavljenih u šumama Like i Gorskog kotara



PAKLENICA – Projekt LIFE Lynx, kojem je krajnji cilj jačanje populacije riseva na području Hrvatske i Slovenije, ovih je dana doživio novi iskorak puštanjem već trećeg rumunjskog risa na područje Dinarida. Prva dva risa – Doru i Goru – puštena su na području Hrvatske (NP »Risnjak« i Slovenije (Kočevje), a treći će svoju novu sredinu pronaći na području NP »Paklenica«.


Riječ je o lijepom i zdravom mužjaku nazvanom Alojzije u čast hrvatskog stručnjaka za velike zvijeri, pokojnog Vratarca Alojzija Frkovića, velikoga goranskog zaljubljenika u šumu i prirodu, koji je davnih sedamdesetih bio jedan od najzaslužnijih za prvu reintrodukciju karpatskog risa na području Gorskog kotara, Hrvatske i Slovenije.


Uhvaćen u Rumunjskoj


Alojzije je odrasli mužjak mase 21 kilogram i prije mjesec dana je uhvaćen na području Rumunjske, a za njegovo hvatanje su zaslužni rumunjski partneri projekta LIFE Lynx, Udruga za očuvanje biološke raznolikosti (ACDB). Do trenutka ispuštanja, ris je prošao sva potrebna zdravstvena i genetska testiranja te posebnim transportom prešao gotovo 1.300 kilometara do svog novog doma.




Ris je ispušten u kanjonu Velike Paklenice okružen tišinom, članovima projektnog tima i suradnicima, a čim su se vratašca prijenosne kutije otvorila, Alojzije je u nekoliko sekundi odjurio u prostranstva Velebita. Njegovo kretanje pratit će se pomoću telemetrijske ogrlice te mreže fotozamki postavljenih u šumama Like i Gorskog kotara.


Praćenjem kretanja prošle godine ispuštenih risova ustanovljeno je da su oba risa uspostavila teritorij u Sloveniji. Analizom DNA dokazano je da se Goru prošle godine uspješno pario i postao otac mladunčeta nazvanog Mala. Time je potvrđeno prvo uspješno miješanje gena risova naseljenih iz Karpata s našom populacijom, što pomaže oporavku genske raznolikosti i opstanku risa u Hrvatskoj i Sloveniji.


Foto V. SLJEPČEVIĆ


Foto V. SLJEPČEVIĆ



Novi geni


Naime, opstanak populacije najviše je do sada ugrožavalo dugogodišnje parenje među bliskim srodnicima, a naseljavanjem jedinki iz Karpata unose se novi geni i oporavlja genska raznolikost dinarske populacije, ističu u LIFE Lynx timu dodajući kako se taj projekt provodi u razdoblju od 2017. do 2024. godine, pod sufinanciranjem Europske komisije, Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Ureda za udruge Republike Hrvatske, Euronatur Fondacije te Ministarstva za okolje in prostor Republike Slovenije.


Planirano je naseljavanje ukupno 14 risova iz Karpata u Dinaride, 4 u Hrvatsku te 10 u Sloveniju.


Foto M. MATEŠIĆ


Foto M. MATEŠIĆ



Dinarski risovi stigli iz Slovačke


LIFE Lynx je međunarodni projekt s ciljem zaustavljanja izumiranja populacije risa u Dinaridima.


Dinarska populacija je nastala 1973. godine reintrodukcijom 6 životinja iz Slovačke u Sloveniju, te su svi risovi koji danas žive u Sloveniji, Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini potomci tih šest životinja.


Jedini spas za održavanje populacije je naseljavanje novih, zdravih jedinki, koje će zaustaviti parenje u srodstvu.