Fotografije: Miki, SK Sv. Juraj
Izviđači na svojim ljetnim logorima uporno prkose iskušenjima modernog svijeta. Ono bez čega ne mogu je velika livada, mali potok, pile, čekići, konjska špagica i par suhih šibica. Sve ostalo sami izrađuju
Kruna izviđačkih aktivnosti, svih godišnjih izleta i sastanaka, svog naučenog znanja i vještina provodi se u obliku dobrog, starog, petnaesto-dnevnog izviđačkog logorovanja. Diljem Hrvatske, ali i svijeta, tijekom ljetnih mjeseci u oazama čiste prirode možete naići na izviđače i njihove logore pod šatorima, uz šum potoka i sjaj zvijezda.
S jednog takvog logora, prošlog ponedjeljka svojim riječkim domovima vratili su se članovi Odreda izviđača Primorje. Oni su ove godine logor podigli u blizini Gomirja, u Gorskom kotaru, zajedno s još nekoliko izviđačkih udruga iz ostalih dijelova zemlje – Odred izviđača pomoraca Uljanik iz Pule, Odred izviđača pomoraca Brodosplit iz Splita, Skautski klub Sveti Juraj iz Bjelovara, a bilo je prisutno i nekoliko predstavnika izviđačke udruge iz Osijeka.
Na ovom logorovanju sudjelovalo je 70-ak djece i 20-ak voditelja uzrasta od 4 do preko 50 godina. Sve navedene udruge članice su krovne organizacija Saveza izviđača Hrvatske (SIH), a na logorovanju se provodio novi program izviđačkog pedagoškog rada i prenošenja znanja preporučen od strane SIH-a, tzv. IPI program kojim se uvodi još više praktičnog učenja u rad s djecom i mladima.
Iako je u današnjem svijetu nebrojenih izuma i gadgeta koji unose komfor u svakodnevni život teško iskusiti život sljubljen s prirodom, život bez struje i interneta, izviđači na svojim ljetnim logorima uporno prkose iskušenjima modernog svijeta.
Ono bez čega ne mogu je velika livada, mali potok, pile, čekići, konjska špagica i par suhih šibica. A sve ostalo – pravi šumski grad u malom – niče iz vrijednih ruku svih izviđača. Sve sami grade: dižu šatore, grade drvene police za osobne stvari u šatorima, podižu drvenu kuhinju, blagovaonicu sa klupama i stolovima, tuševe i umivaonike, poljske zahode, dižu velike drvene kapije i jarbole, kopaju vatrišta, grade mostiće, ogradice, sušila…
Ipak, siguran i ugodan život u ovom logoru ne bi bio moguć bez otvorene suradnje s lokalnim stanovništvom, Gradom Vrbovsko, DVD-om Vrbovsko koji ih je opskrbio pitkom vodom, Hrvatskim šumama koje su omogućile korištenje drvenih okrajaka za izgradnju izviđačkih objekata i, naravno, bez volonterskog rada starijih izviđača i prijatelja.
U prvih nekoliko dana boravka u prirodi svi ključni objekti su uspješno podignuti i teren je spreman za korištenje i provođenje izviđačkog programa. Jedan tipičan logorski dan dvanaestogodišnjeg izviđača izgleda ovako:
7:30 – buđenje uz zvuk gitare i pjesmu za dobro jutro;
7:30-8:15 – jutarnja tjelovježba, higijena i pospremanje šatora;
8:15-8:45 – smotra šatora tijekom koje voditelji provjeravaju urednost svakog šatora;
8:45 – jutarnji izviđački zbor i podizanje zastave uz zajedničko pjevanje himne SIH-a;
9:00 doručak;
9:30-10:15 – zajednička aktivna igra svih izviđača;
10:15-13:15 – glavna aktivnost 1;
15:00-18:30 – glavna aktivnost 2;
18:45 – večernji izviđački zbor i spuštanje zastave uz zajedničko pjevanje himne SIH-a;
19:00 – večera;
19:30-20:30 – pripremanje za kulturno-zabavni program (KZP);
20:30-22:30 – KZP uz logorsku vatru, zajedničke igre, skečeve, pjevanje i pripovijedanje;
22:30-23:00 večernja higijena i spremanje za počinak;
23:00 – pjesma za laku noć, vrijeme za počinak – povečerje i mir u logoru.
Nakon povečerja logor nastavlja čuvati noćna straža koja se izmjenjuje u intervalima od 2 sata, a čini ju par izviđača uz logorsku vatru.
Izviđači su podijeljeni u nekoliko dobnih skupina: uzrast 8-10 g. vučići i poletarci, 11-13 g. mlađi izviđači, 14-15 g. stariji izviđači, 16-18 g. istraživači, 19-29 g. roveri i 30+ g. brđani. Glavne aktivnosti izviđačkog dana prilagođene su dobnim skupinama i najčešće su edukativne, ali svako se znanje na logoru stječe kroz praksu.
Tako se izviđači uče izgradnji drvenih predmeta i izuma od prirodnih materijala kao što su krušna peć, bunker, ukopane klupice, katapult, osmatračnica, ljuljačke, ljestve, luk i strijela, šator na kat, zviždaljka…
Sudionici logora imali su priliku produbiti svoje znanje u klasičnim izviđačkim vještinama kao što je signalizacija, vezanje čvorova, paljenje vatre na stare načine, osnove metorologije, osnove prve pomoći u prirodi i sl. Učilo se o raznim metodama preživljavanja u prirodi, izrađivale su se narukvice, pjevale izviđačke pjesme, a išlo se i na nekoliko izleta.
Roveri i istraživači su se zaputili na dvodnevno planinarenje na obližnji Klek, dok su mlađi i stariji izviđači imali pješačku turu do jezera Sabljaci, blizu Ogulina. Na jezeru su svi zajedno proveli noć u zaklonima od šatorskih krila. A nekoliko dana kasnije svi sudionici logora zaputili su se i na zajedničko kupanje na mrzloj rijeci Dobri koja protječe kroz Gomirje.
Ljetni vremenski uvjeti u Gorskom kotaru, kao i svake godine, bili su izazovni. Temperature su se dizale preko 30 °C po danu, da bi navečer padale ispod 15 °C, a bilo je i iznimno kišnih i vjetrovitih dana. No, život u prirodi, tek iskustvom različitih vremenskih prilika i neprilika, dobiva svoje pravo lice i uči izviđače poniznosti pred snagom i ljepotom prirode.
Život u prirodi ih podsjeća i na vlastitu snagu, izdržljivost i prilagodljivost, te ih kroz sve avanture ljetnog logora međusobno zbližava i podsjeća na važnost prijateljstva, pažnje i brige za druge.
Nova znanja, iskustva, prijateljstva i jedinstvene životne priče izviđači su s ovog logora ponijeli nazad u svoje gradove da bi tamo sa svojim obiteljima, prijateljima, a kroz godinu i širom zajednicom, podjelili tračak zajedništva i poštovanja prema prirodi, a sve u cilju stvaranje boljeg svijeta, kako i kaže izviđački moto.
Izviđačka pjesma:
Autor: Živan, OI Primorje