Početak radova u Kamačniku izazvao kontroverze: Je li trebalo srušiti zidine stare stolarije?

Zidine je trebalo sačuvati kao spomenik prošlosti

VRBOVSKO Rušenjem zidina nekadašnje stolarije smještene na ulazu u Kamačnik, počeo je višegodišnji projekt izgradnje i uređenja Centra za posjetitelje, objekta koji bi na toj lokaciji trebao predstavljati mjesto u kojem će turisti dobiti sve potrebne informacije o tom zaštićenom području, ali i o ostalim za turizam bitnim pojedinostima s područja Grada Vrbovskog, pa i Gorskog kotara u cijelosti. Priča zvuči lijepo, a kad se u nju uključi i podatak da je riječ o projektu od 10,5 milijuna kuna, onda je jasno da je riječ o reprezentativnom objektu koji bi što prije trebao biti gotov jer će svakako pridonijeti razvoju turizma – i ovog područja, i cijelog Gorskog kotara. No, kako to u Hrvatskoj obično i biva, umjesto sloge i zajedništva, u prvom su planu sukobi, neslaganja, svađe… Tako se sad preko društvenih mreža iznose stavovi kako stare zidine nisu trebale biti srušene jer su mogle biti spomenik prošlosti, drugi pričaju o potencijalnoj devastaciji zakonom zaštićenog prostora, a gradonačelnik Dražen Mufić ljut je na županijsku Javnu ustanovu Priroda koja nije s Gradom Vrbovskim htjela kandidirati ovaj projekt na natječaj za EU sredstva pa se umjesto normalne, krenuti moralo u izgradnju po fazama, a tu je pak sve više problema…

Na mjestu nekadašnjih zidina stolarije trebao bi niknuti Centar za posjetitelje

Zakašnjeli prigovori

No, krenimo redom. Odgovarajući onima koji smatraju da zidine nije trebalo rušiti jer su dio povijesti privrede ovoga kraja, Mufić kaže:– Ono što je meni kod tih koji sada prigovaraju jako zanimljivo, je to da, dok su te zidine stajale, od tih prigovarača nije bilo nikakvih prijedloga ni inicijativa kako te zidine i tu lokaciju nekako označiti, konzervirati ili sačuvati. Javili su se tek sada kad je sve srušeno, a o ovom projektu i uklanjanju tih zidina govorimo već dugo. Nadalje, nedvojbeno je da statika tih zidina nije bila sigurna i one su, u trenutku dok iz godine u godinu bilježimo sve veći broj gostiju u Kamačniku i sve više raznih druženja, bile potencijalna opasnost za posjetitelje. Dakle, trebalo ih je ukloniti i iz sigurnosnih razloga, kao i stoga što će na njihovom mjestu niknuti Centar u kojem će se, između ostalog, čuvati i priča o tim zidinama i toj stolariji – govori Mufić koji je nezadovoljan i činjenicom da su radovi prve faze morali stati, iako nije iskorišten sav planirani novac.

Kad je u pitanju poštovanje svih mjera vezanih uz Kamačnik kao zaštićeno područje, Mufić kaže: »Pitanje je, u osnovi, nepotrebno jer mi ni u kakve građevinske radove ne bismo smjeli ići da nismo dobili građevinsku dozvolu. A da biste dobili građevinsku dozvolu, trebate poštovati sve postojeće zakonske odredbe. Podsjećam da smo mi građevinsku dozvolu dobili za cijeli projekt i s te je strane sve u okviru zakonom određenih pravila«, rekao je Mufić.

– Konkretno, od 1,6 milijuna kuna, kolika je vrijednost radova te prve faze, mi smo došli do korištenja tek nekih 300 do 400.000 kuna, a dalje nismo smjeli raditi iz dva razloga – prvi je taj što bi daljnji radovi mogli biti opasni s obzirom da dolazi jesen i moguće su poplave u Kamačniku, a drugi je taj da u izgradnju temelja buduće zgrade po ugovoru ne smijemo ići dok ne osiguramo novac za drugu fazu. Te bismo novce, uvjeren sam, imali da je JU »Priroda« stala uz nas kao partner u kandidaturi za EU sredstva.

Nema odustajanja

Ovo je odličan projekt i siguran sam da bismo zajedno bili uspješni u kandidaturi za EU novce, a da sam u pravu, djelomično se vidi i iz toga što projekt koji je, umjesto našeg, »Priroda« odlučili podržati – na kandidaturi nije prošao. No, mi ni slučajno nećemo odustati od ovog projekta i iduće godine, najvjerojatnije koncem ljeta, nastavljamo s radovima, odnosno gradnjom temelja jer ćemo, uvjeren sam, do tog trenutka osigurati novce, pretpostavljamo oko dva milijuna kuna za drugu fazu – govori Mufić koji, na upit je li moguća nova kandidatura ovog projekta za EU sredstva zajedno s JU Prirodom, odgovara da u tu mogućnost baš i ne vjeruje.– Uostalom, osobno sam nedavno izjavio da ću odustati od kandidature za županijske projekte jer na području Grada Vrbovskog Primorsko-goranska župoanija u posljednje vrijeme nije institucija koja – što bi morala – pomaže ovoj lokalnoj samoupravi. Baš nasuprot, sve je više remetilački faktor. Od njih, osim male pomoći udrugama, civilnom društvu i slično, nikakve koristi za ovakve jače projekte. Ako nisam u pravu, neka me demantiraju podacima o njihovim ulaganjima u gospodarstvo i slične projekte od kojih se živi i na temelju kojih se jedna sredina razvija – zaključio je Mufić.