Kvaliteta

Od kokica nesilica i domaće tjestenine do goranskog krumpira: Posjetili smo uspješni obrt u Sungeru

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Za tjesteninu koja se radi prema domaćoj recepturi stavljaju se kokošja jaja iz vlastitog slobodnog uzgoja, a da bi zaokružili proizvodnju i iskoristili gnojivo iz peradarnika, odlučili su se i za proizvodnju goranskog krumpira



SUNGER – Domaća tjestenina novi je u nizu proizvoda Obrta »Bitoraj« iz Sungera, čiji vlasnik Ivan Butković već gotovo punih deset godina kroz različite oblike djelatnosti razvija obrt vezan uz nedvojbene potencijale Gorskog kotara. Tjestenina je, kaže Butković, samo jedna stepenica u razvoju, a prisjećajući se početaka kaže:


– Obrt »Bitoraj« registriran je 2010. godine s namjerom da se uz postojeći posao bavimo proizvodnjom poljoprivrednih kultura kao što su goranski krumpir te crveni radić, a želja nam je bila stvoriti uvjete koji će nam omogućiti prijave na neke natječaje iz EU fondova.


Od tada pa do danas napravili smo niz razvojnih koraka tako da smo 2016. godine uspješno aplicirali za mjeru 6.3 zahvaljujući čemu smo izgradili peradarnik za uzgoj kokoši nesilica u slobodnom uzgoju.




Taj smo projekt odradili jako kvalitetno i od naših kokica sada dobivam zdrava jaja koja su prepoznata od niza kupaca s kojima smo potpisali ugovore o poslovnoj suradnji. To su, primjerice, trgovina Spar Hrvatska i Jadran hoteli iz Crikvenice, ali i trgovina Košara u centru Rijeke te jajomat na tržnici Donja Vežica.


​Nešto drugačije


Također, odnedavno kupci u Zagrebu i okolici mogu kupiti jaja preko web trgovine Fino.hr kojima tjedno isporučujemo određenu količinu svježih jaja. Gledajući u cjelini potražnja je svakog dana sve veća tako da ćemo najvjerojatnije ići u povećanje i modernizaciju proizvodnje«.


​Butković kaže kako je posao s kokicama nesilicama doveo i do proizvodnje više vrsta tjestenina.


– U to smo krenuli sredinom 2019. godine i to sa željom da naša tjestenina zaista bude nešto drugačije. Njena je karakteristika da je rađena prema domaćoj recepturi po kojoj u kilogram brašna stavljamo minimalno šest kokošjih jaja iz slobodnog uzgoja.



Zahvaljujući tome naša tjestenina uveliko je kvalitetnija u odnosu na industrijsku, što svakog dana potvrđuje sve više kupaca.


Nadalje, da bismo zaokružili proizvodnju na našem obiteljskom gospodarstvu u Sungeru te iskoristili gnojivo iz peradarnika, odlučili smo se i za proizvodnju goranskog krumpira pri čemu smo tradicionalnim vrstama crvenog i bijelog dodali i u Hrvatskoj manje poznatu vrstu plavog krumpira koji spada u kategoriju najzdravijih krumpira, pojašnjava Butković.


Krumpir i tjestenine prodaju na nekim lokalnim tržnicama u Fužinama, Ravnoj Gori i Kostreni, a može se kupiti i putem web trgovine Žuti klik s kojima imaju potpisan ugovor o poslovnoj suradnji gdje se kupcima širom Hrvatske besplatno dostavljaju njihovi proizvodi kao što su tjestenine i plavi krumpir koji pakiraju u vreće od 5 kilograma.


Iskorak u agroturizam


– Za sada smo zaista zadovoljni odazivom kupaca jer je to što prepoznaju kvalitetu domaćih proizvoda za nas predstavlja satisfakcija za uložen trud, a na jedan način i imperativ za daljnjim proširenjem proizvodnje u vidu pokretanja agroturističkog projekta koji smo aplicirali za mjeru 6.2 u kojoj se sredstva odobravaju za okretanje nepoljoprivredne djelatnosti.



U tom kontekstu u očekivanju smo dobivanja građevinske dozvole s kojom bismo na proljeće 2020. godine pokrenuli izgradnju kuće za odmor i to će najvjerojatnije biti prvi registrirani agroturistički projekt na području Gorskog kotara, govori Butković o planovima.


– Da nije sve baš tako super i u redu, treba reći kako smo razočarani našim goranskim ugostiteljima koji ne pokazuju interes za otkup poljoprivrednih proizvoda po veleprodajnim cijenama jer je jednostavnije uzeti na primjer jaja iz uvoza koja su puno jeftinija, ali i upitne kvalitete. Isto je i s tjesteninom te krumpirom.



Umjesto da bude obrnuto pa da se povedemo, primjerice, Udrugom ugostitelja u Međimurju koji imaju ugovore o poslovnoj suradnji sa svojim OPG-ovcima. Zahvaljujući tome oni u svojim dnevnim menijima nude više od 60 posto domaće hrane. Našima je glavni cilj uzmi što jeftinije i prodaj što skuplje pa nije niti čudo da Gorski kotar nikako da doživi jači turistički iskorak gdje će naglasak biti na destinaciji koja nudi samo ili barem većim dijelom domaću hranu.


Ostaje nam samo nadati se da će i to jednog lijepog dana saživjeti na ovim našim prostorima. Pritom bi jedna od mogućnosti mogla biti i otvaranje kušaonica na poljoprivrednim gospodarstvima za što se mogu dobiti bespovratna EU financijska sredstva koja sve više dolaze na područje Gorskog kotara, rekao je Butković.


Plavi krumpir s Anda uzgojen u Sungeru


Plavi krumpir je prirodno snažno obojeni plavi krumpir, izvorno s područja Južne Amerike, točnije planinskog lanca Anda. Plava boja ovog krumpira potječe iz pigmenta antocijana iz skupine flavonoida.



Antocijani su biljni pigmenti topivi u vodi koji se na svjetlu reflektiraju od tamnocrvene do plavičaste boje, koje daju boju borovnicama, kupinama, višnjama i brusnicama. Antocijani su snažni antioksidansi koji vežu slobodne radikale, sprečavaju štetno djelovanje UV zračenja te imaju snažna antibakterijska svojstva.


– Plavi krumpir je i okusom jako sličan običnom krumpiru, ali je zato puno zdraviji od običnog bijelog i crvenog krumpira. Za vrijeme pripreme, bilo kuhanja ili pečenja tek će neznatno promijeniti boju, ali će i dalje ostati plav ili ljubičast kada se peče. Ovaj krumpir je odličan za probavu jer stimulira rad srca, jetre i krvnih žila. Izrazito je bogat bjelančevinama i vitaminima te se preporuča svim dobnim skupinama, rekao je Butković.