Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
David Bregovac

Načelnik Fužina o tretmanu Gorskog kotara: 'Država ne poznaje stanje na terenu'

Ne treba nam davati, samo nek' nam više ostave – David Bregovac / arhiva NL
Ne treba nam davati, samo nek' nam više ostave – David Bregovac / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 3. svibanj 2018. u 16:04 2018-05-03T16:04:15+02:00

Izvorni proračun Općine Fužine 2010. bio je 13,1 milijun kuna, a ove godine bit će 6,8 milijuna kuna. Radi se o padu od gotovo sto posto, a usprkos tome mi smo nedavnom indeksacijom svrstani među najrazvijenije u Hrvatskoj, kaže Bregova

Ne tražimo socijalnu pomoć, već samo puno pravedniji način raspodjele sredstava koja se stvaraju na području Gorskog kotara, poruka je jučerašnje tiskovne konferencije na kojoj je David Bregovac, načelnik Općine Fužine, ujedno i predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada iznio svoje neslaganje sa sadašnjim odnosom državnih vlasti prema Gorskom kotaru, posebno Općini Fužine, kao i najavljenim primjenama u prijedlogu Zakona o brdsko-planinskom području koje, smatra, neće bitnije pomoći Općini Fužine koja se percipira kao najrazvijenija goranska sredina, a stanje je, kaže, bitno drugačije.

– Brojke govore same za sebe. Izvorni proračun Općine Fužine 2010. godine bio je 13,1 milijun kuna. Ove godine bit će 6,8 milijuna kuna. Radi se, očito je, o padu od gotovo sto posto, a usprkos tome mi smo nedavnom indeksacijom svrstani u šestu od osam skupina razvijenih hrvatskih lokalnih samouprava, odnosno među najrazvijeniijima smo u Hrvatskoj. Ta kategorizacija onemogućava nam ne samo prijavu na brojne EU fondove, već ni na kandidaturu za domaća sredstva pa se, primjerice, ne možemo prijaviti za projekt sanacije prometnica oštećenih proteklim zimskim oborinama, iako nam ta sanacija itekako treba, a za nju novca nemamo. Po mom je sudu očigledno da država uopće ne poznaje stanje na terenu te da donosi odluke na temelju pogrešnih i nerealnih kriterija zbog čega se sredinama kao što su Fužine i koje su itekako perspektivne, onemogućava razvoj i ulaganje i to procjenom da su razvijene pa im, je li, ne treba pomoć.

Obećali platiti čišćenje snijega, ali još nema ni lipe

– Koliko se god priča o tome da će država platiti sve troškove zimskog čišćenja prometnica protekle zime, za sada nikakvog novca nema. A naš je trošak u dva i pol mjeseca bio ogromnih 600.000 kuna koje smo itekako mogli koristiti za pametnije svrhe od čišćenja snijega. Dakle, nejasno je što će se s tim obećanjem premijera Plenkovića uopće događati i sve mi to sliči samo na lažna politička obećanja kojima se dolazi do glasova, ali koja se ne ostvaruju. Slično mi zvuči i nedavno obećanje ministra turizma Garija Cappellija o tome da se za pet godina, od velikih turističkih ulaganja, neće moći prepoznati Gorski kotar. Strah me je da za pet godina ovdje neće biti ni ljudi, ni životinja jer će i jedni i drugi bježati iz kraja u kojem je preteško živjeti, rekao je Bregovac.

Vrtić

Najbolji primjer za to je projekt gradnje vrtića u kojem mi kao lokalna samouprava ulažemo 6,5 milijuna kuna – a to je, napominjem, gotovo naš puni izvorni proračun – ali nikakve pomoći za to nemamo. No, nije to najgore jer mi ćemo taj vrtić izgraditi i to najvjerojatnije već u tijeku ove godine. Najgore je što nama za funkcioniranje tog vrtića, po sadašnjim procjenama, treba dva milijuna kuna godišnje. Toliko, naime, košta rata kredita, troškovi održavanja plus plaćanje cjelokupnog obimnog aparata te predškolske ustanove za koju će trebati uposliti šest odgojiteljica, kuharicu, čistačice, pedagogicu, ravnateljicu... Dakle, samo vrtić godišnje traži dva milijuna kuna, a naš je izvorni proračun nepunih sedam s tendencijom smanjenja. Taj izvorni proračun teško je bitnije povećati, a zbog toga što smo »super razvijeni« ne smijemo se ni prijavljivati na domaće i strane natječaje pa ne možemo uvećati ni tu stranu neizvornih prihoda. I to je, po meni, čisti primjer blokiranja razvoja sredine koja bi se itekako mogla razvijati, kaže Bregovac.

– Nisam prvi koji kaže da nama država ne treba pomagati davanjem sredstava, već samo ostavljanjem znatno više sredstava koja se inače stvaraju na području Gorskog kotara. Pa mi u Fužinama od ukupne zarade Hrvatskih šuma godišnje imamo tri posto tzv. šumskog doprinosa, odnosno samo 250.000 kuna. Od HEP-a i zarade koju ta državna firma ostvari na jezerima Bajer i Lepenica mi, dobijemo samo 350.000 kuna. Slično ili još gore je sa brojnim drugim energetskim (plinovodi, nafrovodi) ili prometnim koridorima (željeznica, autocesta) koja su Fužinama uzele znatan dio teritorija koji mi više niti možemo prodati, niti koristiti u bilo kakve druge svrhe.

Promjene

Dakle, mi od svega toga nemamo gotovo ništa, ali nas i zbog te infrastrukture od koje imamo nulu proglašavaju jako razvijenima što nam onemogućava kandidaturu za izvanproračunska sredstva.

Zato su promjene nužne, bilo u odnosu države, bilo u novom zakonu koji, po meni, mora biti Zakon o Gorskom kotaru, a ne o brdsko-planinskom području jer se onda u njega uključuju i oni koji imaju brdovit i brežuljkast teren u kojem se puno lakše živi nego u Gorskom kotaru pa iznova ispada da na inicijativama o pomoći Goranima najbolje prolaze oni koji nisu Gorani, ali se pametno priključe i dobivaju donacije pa na kraju, kao i za zimsko čišćenje cesta za koje je prošle godine odvojeno 20 milijuna kuna od kojih je tek šest završilo u Gorskom kotaru, najbolje prođu oni koji nisu Gorani, rekao je Bregovac.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.