Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. listopada 2019.
Goranski reality

Ljubavni pjev tetrijeba gluhana pred kamerama

Za koji dan na pjevališta tetrijeba gluhana stižu kamere / Foto Saša ŠKUGOR
Za koji dan na pjevališta tetrijeba gluhana stižu kamere / Foto Saša ŠKUGOR
Autor:
Objavljeno: 27. ožujak 2015. u 15:36 2015-03-27T15:36:00+01:00

Na aktivnim pjevalištima tetrijeba na području sjeverno od autoceste Rijeka – Zagreb pa do granice sa Slovenijom, od 1. travnja bit će postavljene senzorne i infracrvene kamere koje će pratiti brojčano stanje i cijeli proces parenja, tzv. pjeva ugrožene ptičje vrste, a potom će se izraditi elaborat

GEROVO  Ovog će proljeća na tzv. aktivnim pjevalištima tetrijeba biti provedeno istraživanje vezano uz što točnije utvrđivanje postojećeg broja tetrijeba gluhana, kao i karakteristike njihovih goranskih staništa.

Istraživanje će se provoditi uz pomoć tehnike (senzorne i infracrvene kamere) i ljudstva koje će osigurati lovačka društva Gorskog kotara i Uprave šuma podružnice Delnice, a dio je velikog projekta obnove populacije ove plahe šumske ptice.

Pojedinosti o ovom vrlo bitnom poslu u procesu obnove i revitalizacije ove ptičje vrste na području Gorskog kotara iznesene su na znanstvenom skupu kojeg su u Šumariji Gerovo organizirali lovačko društvo »Tetrijeb« iz Čabra i Udruga za zaštitu životinja »Tetrijeb« iz Prezida, a koji je privukao niz eminentnih šumarskih i lovnih stručnjaka iz Slovenije i Hrvatske, kao i brojne predstavnike lovačkih društava s područja Primorsko-goranske županije.

  Konkretnije pojedinosti o ovom dijelu projekta nazočnima je iznio prof. dr. sc. Marjan Grubešić, voditelj istraživanja pjevališta, naglasivši da monitoring pjevališta počinje sljedećeg tjedna, a od 1. travnja na većini pjevališta bit će postavljene kamere:

»Proces praćenja trajat će za cijelo vrijeme trajanja parenja, takozvanog pjeva, i odvijat će se na području sjeverno od autoceste Rijeka – Zagreb pa do granice sa Slovenijom. Po završetku promatranja, prići će se izradi elaborata koji mora biti gotov do zadnjeg dana lipnja. No, to ne znači i kraj aktivnosti jer ćemo u lipnju i srpnju raditi na utvrđivanju broja ženki i pilića, kako bi dobili što vjerniju sliku trenutačnog stanja.
 
 

Akcijski plan

Krajnji je cilj vidjeti što se događa i što se dogodilo, zašto nema tetrijeba kao nekad te što učiniti da povećamo broj i vratimo tetrijeba na nekadašnja staništa. Uz naše napore vezane uz uzgoj, nadam se da će se i priroda pobrinuti za rast njihova broja te da ćemo za koju godinu imati porast broja ovih lijepih ptica«, rekao je Grubešić, istaknuvši da će narednih mjeseci provedena istraživanja postati sastavni dio izrade Akcijskog plana zaštite tetrijeba gluhana u 2016. godini.

Preživi tek 10-12 posto u prirodu puštenih ptica

Alojzije Frković, uz sve pohvale na ideji o zaštiti i obnovi fonda tetrijeba gluhana, posebno upozorava na činjenicu da je najteži dio posla pri uzgoju ove plahe ptice onaj na samom kraju, kad se mladi tetrijebi puštaju u prirodu. Taj proces, koji se zove »podivljavanje«, iznimno je zahtjevan – govori Frković i dodaje: »Iskustva iz nekih dijelova Europe koje se bave uzgojem tetrijeba pokazuju da tek 10 do 12 posto u prirodu puštenih životinja preživi. I to u područjima gdje nema predatora! A mi se s pravom ponosimo činjenicom da na našem području postoje tri najveća europska predatora, kao i niz drugih životinja koje mogu ugroziti tetrijeba. Dakle, budimo jako oprezni u najavama u kolikoj ćemo mjeri povećati broj tetrijeba na našem području«, upozorava Frković.

Uz prof. dr. sc. Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, o tetrijebu i potrebi njegove zaštite i obnove govorili su još i doc. dr. sc. Dean Konjević s Veterinarskog fakulteta Zagreb, Alojzije Frković, magistar šumarstva, jedan od ponajboljih poznavatelja tetrijeba u Hrvatskoj, autor knjige »Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru« te Stanko Šandak, dugogodišnji uzgajivač sitne divljači i koordinator dopreme tetrijeba gluhana u Uzgojni centar Bukovica, a s iskustvima realizacija projekta LIFE na području Kočevja, vrijednog 2,2 miljiuna eura, nazočne je upoznao slovenski stručnjak Mirko Perušek.
 
 

Suradnja sa Slovenijom

Taj dio skupa pružio je i mogućnosti za raspravu o povezivanju i zajedničkom radu Slovenije i Hrvatske na zaštiti i obnovi tetrijeba gluhana što je, po mišljenju prof. dr. sc. Marijana Grubešića, odlična ideja jer bi bilo sjajno da s obje strane granice uspije revitalizacija ove ptičje vrste koja staništa i ima na cijelom ovom području pa je i međunarodna suradnja logična i potrebna.

  Nazočne su na početku druženja u ime domaćina pozdravili predsjednik LD »Tetrijeb« Čabar Antun Arh te dr. sc. don Ivica Križ, predsjednik Udruge za zaštitu životinja »Tetrijeb« i idejni začetnik projekta zaštite i obnove tetrijeba gluhana na području Gorskog kotara, koji je istaknuo kako ovogodišnja istraživanja i Akcijski plan koji bi morao biti gotov naredne godine, mogu predstavljati vrlo kvalitetan temelj za daljnji rad na projektu, ponajprije za kandidiranje za sredstva iz EU fondova bez kojih će teško biti realizirati jedan ovako zahtjevan, dugotrajan i skup projekt.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.