Osnovni uzrok depopulacije Gorani vide u niskom životnom standardu koji je u otežanim uvjetima života i rada još niži. Stoga očekuju mjere koje će olakšati život svakom pojedincu, ali i da, osim Vladinih i regionalnih programa, pomoći trebaju i HEP i HŠ, koji koriste goranske resurse
DELNICE U namjeri da učini korak dalje u stvaranju za razvoj Gorskog kotara što kvalitetnijih zakonskih odrednica, Primorsko-goranska županija održala je u Delnicama u organizaciji Javne ustanove »Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije« prvu Radionicu o razvoju Gorskog kotara, a teme ovog prvog susreta bili su gospodarstvo, poljoprivreda i turizam.
Uz nazočnost predstavnika goranskih lokalnih samouprava, o aktualnom su stanju govorili Petar Mamula, zamjenik župana, Melita Raukar, pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Vedran Kružić, ravnatelj JU RRA PGŽ, Nikola Musulin, viši stručni suradnik HGK ŽK Rijeka, Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu te Natali Komen-Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma u HUP-u Rijeka.
Negativni trendovi
– Zajednički je zaključak, ističe Vedran Kružić, kako postojeći strateški dokumenti razvoja lokalnih zajednica, regije i Republike Hrvatske na odgovarajući način sagledavaju problematiku razvoja Gorskog kotara i definiraju poticajne mjere i aktivnosti. Međutim, unatoč postojanju visokog stupnja razumijevanja, problem Gorskog kotara i dalje su izrazito negativni trendovi zaposlenosti i zaposlivosti, demografije i gospodarskih pokazatelja. Istina, ovakva se slika uklapa u globalni trend pražnjenja ruralnih i naseljavanja gradskih područja, odnosno svjetski trend migracija i migracijske trendove potaknute ulaskom u EU, slične drugim zemljama članicama u kojima je životni standard nizak. Bez obzira na uklapanje u širu sliku – ili upravo zbog toga – važno je odrediti prioritete procesa revitalizacije Gorskog kotara.
Rasprava je ukazala kako osnovni uzrok depopulacije Gorani vide u niskom životnom standardu koji je u otežanim uvjetima života i rada (geografskim, klimatskim) još niži. Stoga Gorani prioritete stavljaju na mjere koje će olakšati život svakom pojedincu, i to kroz sufinanciranje grijanja, putovanja i institucionalne skrbi za djecu. Smatraju da, osim programa Vlade i regionalnih projekata za pomoć, ona treba doći i od velikih državnih tvrtki, konkretno HEP-a i Hrvatskih šuma, obzirom na njihovo korištenje resursa Gorskog kotara i trošak koji pritom nastaje.
»Održana radionica, kao i naredne koje JU Regionalna razvojna agencija PGŽ planira organizirati na temu infrastrukture i resursa, te kulture i društva, ima za cilj potaknuti dionike (predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, znanstvenih i potpornih institucija, gospodarstvenike i lokalno stanovništvo) na predlaganje konkretnih i kvantificiranih prijedloga sastavnica programa«, ističe Kružić.
Jedinstveni brend
U drugu skupinu predloženih mjera spadaju inicijative za različita porezna rasterećenja (institucionalna i poduzetnička), te prevladavanje problema kategorizacije po razvijenosti, kojom je otežano pristupanje sredstvima EU. Sustav institucija koje pružaju potporu poduzetnicima trebao bi biti učinkovitiji, a pomoć konkretna.
S aspekta turizma izuzetno je bitno definiranje brenda. Prijedlog je kreiranje jedinstvenog brenda Gorskog kotara i prilagodba promocije za domaće i strano tržište. Potrebno je uvažavati specifičnosti pojedinih općina, ali i naći način da se trenutna rascjepkanost i financijska nemoć malih Turističkih zajednica riješi – bilo povezivanjem uz zadržavanje predstavnika u svakom gradu ili općini, bilo omogućavanjem komercijalne djelatnosti obzirom da privatni poduzetnici teško mogu postići rentabilnost poslovanja«, rekao je Kružić.
