Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
18. listopada 2019.
Ohrabrujući rezultati monitoringa

JENJAVA KRIZA U PRIVATNIM GORANSKIM ŠUMAMA Lani uhvaćeno 73% manje potkornjaka nego 2017.

Posebne štete potkornjak je nanio na čabarskom području / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Posebne štete potkornjak je nanio na čabarskom području / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Autor:
Objavljeno: 8. siječanj 2019. u 13:46 2019-01-08T13:46:54+01:00

Bitno je da tijekom 2018. godine nismo primijetili njihova nova žarišta, što znači da, za sada, nema nastavka njegovog širenja na nove prostore – govori Goran Šoštarić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi

DELNICE Borba protiv potkornjaka – kad je riječ o privatnim šumama – vrlo se dobro odvija, govori nam Goran Šoštarić, dipl. ing. šumarstva, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi. Sumirajući rezultate prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg rada, on kaže:

– Ono što posebno raduje su rezultati monitoringa broja potkornjaka do kojih dolazimo loveći te nametnike u posebne klopke. Tijekom 2017. godine uhvatili smo čak 964.065 komada, a 2018. godine svega 257.681 komad, što je za 73 posto manje i jasno upućuje na njihovu daleko manju nazočnost. Ovo su rezultati vezani uz privatne šume, ali slični su i rezultati na državnim šumama pa mislim da možemo reći da kriza izazvana napadom smrekovog potkornjaka prilazi kraju. Bitno je da tijekom 2018. godine nismo primijetili njihova nova žarišta, što znači da, za sada, nema nastavka njegovog širenja na nove prostore. Uz nas, pomogla je i priroda jer što se on više množi, to se i priroda jače brani povećanjem broja njegovih prirodnih neprijatelja.

Posječeno – prodano

Ova 2019. godina definitivno će nam pokazati jesmo li s ovim napadom potkornjaka na kraju – govori Šoštarić koji, iznoseći podatke o pojedinačnim dijelovima borbe protiv širenja potkornjaka, kaže:

– Kad je riječ o doznaci i sječi, treba reći da su njome 2017. godine bila obuhvaćena 89.204 m3, a otpremljeno je 94.608 m3, dok smo prošle godine do 24. listopada zabilježili 50.139 m3, od čega je otpremljeno oko 35.000 m3. Ukupno u dvije godine imamo riješeno 139.343 m3, a od toga na smreku otpada 83.670 m3. Vrlo zadovoljni možemo biti i prodajom posječenih stabala jer je sve što je posječeno – prodano. Štoviše, tamo gdje se na vrijeme posjeklo oštećeno drvo, cijena je bila sasvim dobra. Puno je učinjeno i na održavanju i sanaciji šumskih prometnica po kojima se, baš zbog pojačane sječe, puno vozilo, a tijekom protekle dvije godine sanirali smo više od 9,5 kilometara tih cesta, i to onih koje otvaraju privatne šume.

Vjetrolom nije nanio veće štete u privatnim šumama

Na privatne šume udario je, uz potkornjaka te ledolom, i vjetrolom. No, tu je, napominje Šoštarić, stanje ipak bolje.
– Što se tiče vjetroloma, privatne šume nisu stradale kao državne. Razlog je taj što je vjetrolom »izvaljao« starija stabla većih dimenzija tako da su stabla u privatnim šumama stradala samo pojedinačno ili u manjim grupama, što se uspjelo sanirati – kaže Šoštarić.

Obnova šuma

Velik posao napravljen je na sanaciji i obnovi šuma. Ti su poslovi realizirani na površini od 735,28 hektara, pri čemu je uklanjanje podrasta i grmlja realizirano na 280,86 hektara, popunjavanje na istih 280,86 hektara, a njega podmlatka i mladika na 173,56 hektara. Na tim površinama tijekom prošle dvije godine zasađeno je 151.550 sadnica i to, naravno, na privatnim šumama. Da bi sve to bilo realizirano, trebalo je uložiti znatna sredstva koja su trenutačno na visini od 5.830.466 kuna koje je osigurala Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, pri čemu je za doznaku i obilježavanje stabala za sječu utrošeno 1.515.942 kune, za sanaciju prometnica 1.637.600 kuna, a za poslove biološke obnove šuma 2.675.924 kuna – rekao je Šoštarić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.