Ovaj put teme su bile obrazovanje, zdravstvo i općenito kvaliteta života, a sve kako bi se osmislili kvalitetni programi koji će mjesto naći u novom Zakonu. Ukazano je na nedostatak potrebnih kadrova, a da više nema vremena za odgađanje rješavanja problema, pokazuju i alarmantne brojke
MRKOPALJ Želimo pružiti ruku pomoći Ministarstvu regionalnog razvoja i Vladi kako bi novi Zakon o brdsko-planinskim područjima bio što je moguće bliži realnim potrebama ljudi koji žive u Gorskom kotaru i njemu sličnim područjima. K tome, željeli smo da izrada zakona i podzakonskih akata bude disperzirana iz uskog političkog kruga, da se u nju uključe udruge i stanovnici koji žive u brdsko-planinskom području, istaknuo je dožupan Petar Mamula u uvodnom dijelu 3. radionice na temu gospodarskog razvoja Gorskog kotara koju je u Domu kulture Mrkopalj i ovog puta organizirala JU Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije.
Kako do stolara?
– Unatoč poteškoćama, sve ćemo učiniti da standard osnovnog školstva na području Gorskog kotara bude na najvišoj razini jer je upravo obrazovani kadar uvjet opstanka i razvoja, istaknula je pročelnica Stilin koja je prisutnima detaljno izložila stanje u mreži osnovnih i područnih te srednjih škola Gorskog kotara.
U tom se dijelu radionice razvila i zanimljiva diskusija u koju su se uključili, kako privrednici, tako i ključni ljudi goranskog obrazovnog sustava, a fokus razgovora bio je na stvaranju kadra potrebnog goranskom gospodarstvu. Problem je dakako u stolarima, zanimanju koje, iako je sukus goranskog gospodarstva na šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji, godišnje upisuju svega dva ili tri učenika. Pročelnica Stilin izlaz vidi u uvođenju četverogodišnjeg obrazovanja za zanimanje drvoprerađivački tehničar koje budi znatno veći interes djece, dok delnički gradonačelnik Ivica Knežević mogućnost promjene današnjeg stanja vidi u vraćanju – šumarske škole.
– Kad se dogodi spona između gospodarstva i školstva, kad čelni ljudi goranskih poduzeća dođu u srednje škole i pojasne svoje razvojne planove s kadrovskim potrebama, kad dođe do takve sinergije, tek tad će se problemi s nedostatkom kadra početi rješavati – zaključila je Stilin te dodala kako se ne treba miriti s aktualnim, izrazito nezadovoljavajućim stanjem, već potaknuti pozitivne promjene u osmišljavanju zanimanja budućih srednjoškolaca i potreba privrede.
Gorski kotar u nešto više od dvadeset osnovnih i područnih škola ima 1.190 učenika. Unutar četverogodišnjeg ciklusa zabilježen je pad od 72 učenika. Jedino osnovna škola Delnice bilježi rast, Ravna Gora i Mrkopalj su stabilni, dok Čabar, Brod na Kupi, Vrbovsko, Lokve, Fužine, Skrad i Brod Moravice bilježe pad broja učenika. Osnovnoškolci tog dijela PGŽ-a čine svega 6 posto od ukupnog broja županijskih učenika te dobi. Srednje škole u Gorskom kotaru – Delnice, Čabar i Moravice – imaju 360 učenika.
Njihov je broj stabilan, ali zabrinjavajuće je da golema većina osnovnoškolaca koja nastavlja srednjoškolsko obrazovanje, to čini izvan Gorskog kotara. Pri čemu dakako postoji opasnost da se više ne vrate. Goranske srednje škole inače imaju svega 4 posto od ukupnog broja srednjoškolaca PGŽ-a.
Demografska katastrofa
Dodatni alarm koji pokazuje kako Gorski kotar nema više vremena za odgađanje rješavanja problema upalila je pročelnica dr. Đulija Malatestinić. Ona je zorno, statističkim pokazateljima podastrijela demografsku katastrofu koju živi Gorski kotar: u 20 godina broj stanovnika pao je za – 25 posto! Takva se turobna slika nastavlja, Gorski kotar rapidno stari, a sve više i – obolijeva.
Najčešći uzroci smrti su kardiovaskularne i maligne prirode u čemu prednjači upravo – goransko stanovništvo. Pročelnica Malatestinić je u tom dijelu izlaganja istaknula ogradu kako do tako loših rezultata dolazi zbog više starosne dobi, ne zbog medicinske zaštite, s čime se složila i Rozmari Tusić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja PGŽ-a koja je naglasila da je mreža goranskih medicinskih ustanova usklađena sa zakonom, ali i s potrebama.
Pravo osvježenje »teškim bojama« radionice bila je Jelena Holenko Pirc. Vlasnica agencije Lynx and Fox, dominantno turistički vodič, svojim je optimizmom, ali i okrenutošću modernim trendovima pokazala moguću ružičastu sliku Gorskog kotara. Ona zapravo predstavlja primjer moderne organizacije posla i života koji maksimalno koristi komparativne prednosti kraja u kojem živi, Delnica, ali i svih okolnih mjesta – suprug joj primjerice svakodnevno putuje na posao u Rijeku. Njezin mentalni stav – lijepo nam je, iskoristimo to – jedan je od odgovora, koji je zazivao i Kružić, kako se upravo Goranima mora dogoditi onaj »pozitivni klik« koji bi mogao proizvesti dio pozitivne energije što će preokrenuti današnju goransku ne baš lijepu svakodnevicu.
Zaključni dio radionice pripao je organizatoru, Vedranu Kružiću, koji je istaknuo da će se kroz nekoliko dana napraviti zaključni dokument s kojim će biti upoznato nadležno ministarstvo.
– Iskreno se nadam da će se primjedbe i prijedlozi s naših radionica najozbiljnije shvatiti, kao i to da će ih nadležno ministarstvo implementirati u budući Zakon o brdsko-planinskim područjima. Jednako tako vjerujem u opstanak i razvoj Gorskog kotara, no mnogo se toga, pa i u samim stanovnicima ovog prelijepog dijela županije, mora promijeniti – zaključio je Kružić.
