Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
21. svibnja 2019.
Reciklažno dvorište

Gradonačelnik Čabra: 'Gospodarenje otpadom čeka izmjene zakona'

Gradonačelnik Čabra: 'Gospodarenje otpadom čeka izmjene zakona'
Gradonačelnik Čabra: 'Gospodarenje otpadom čeka izmjene zakona'
Autor:
Objavljeno: 8. veljača 2019. u 10:53 2019-02-08T10:53:35+01:00

Dođe li izmjenama zakona do podizanja kvote vezane uz broj stanovnika potrebne za izgradnju reciklažnog dvorišta, možda ga nećemo ni trebati graditi, napominje Kristijan Rajšel

ČABAR Prihvaćanjem prijedloga Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture te Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2019. godinu, u Čabru su odredili temeljne okvire aktivnosti na tim područjima, ističe gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel.

– Nakon što smo u protekle dvije-tri godine realizirali znatnu količinu poslova u Gerovu, ove ćemo godine dovršiti neke od preostalih poslova u tom naselju, te krenuti u sanaciju nerazvrstanih prometnica, za što ćemo koristiti oko 3 milijuna kuna osiguranih iz sredstava šumskog doprinosa i komunalne naknade. Nastavit ćemo i s poslovima proširenja i jačanja kvalitete javne rasvjete zamjenom LED lampama i za nekoliko ćemo godina ekonomičnu LED rasvjetu imati posvuda na našem području. U planu je i zamjena krovišta Doma kulture u Tršću te krovišta tamnošnje mrtvačnice, a i u svim ostalim našim mjesnim odborima (Čabar, Gerovo, Prezid, Plešce) bit će obnovljene mrtvačnice – govori Rajšel koji kao problematično područje – i to ponajprije zbog nerazjašnjenih odnosa na višim razinama – vidi poslove vezane uz sanaciju odlagališta otpada i izgradnja reciklažnog dvorišta.

Odluke »na čekanju«

– Realizacija tih poslova je, ne našom krivnjom, upitna. Naime, čini se da su vlastodršci shvatili da su dosadašnje odredbe vezane uz to područje prerigorozne te da zbog njih nije moguće ostvariti dobar dio onoga što traži EU. Stoga se, kako smo obaviješteni, pripremaju izmjena Zakona o odlaganju otpada pri čemu će, najavljuje se, biti podignuta kvota vezana uz broj stanovnika potreban za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Dođe li do te promjene, lako je moguće da nećemo trebati graditi reciklažno dvorište. Slično je i s izgradnjom odlagališta otpada gdje je stanje neizvjesno jer je riječ o parceli koja je vlasništvo Hrvatskih šuma koje će nam parcelu dati tek kad im to dozvoli agencija za državno vlasništvo. Kad će se i hoće li se to dogoditi, teško nam je pretpostaviti pa smo i tu u neizvjesnoj situaciji. Situacija, u osnovi, nije nimalo ugodna jer bi se vrlo brzo kao problem moglo pojaviti pitanje što ćemo s otpadom s našeg područja – hoćemo li se odlučiti za gradnju zasebne lokacije kao u Vrbovskom, ili osmisliti neko drugo rješenje – rekao je gradonačelnik Čabra.

Prva godina pučke kuhinje

U značajne aktivnosti socijalnog karaktera svakako spada i Pučka kuhinja koja je ovih dana obilježila uspješnu prvu godinu rada. Početak je, ističe gradonačelnik Kristijan Rajšel, bio pomalo težak jer su ljudi u malim sredinama ponosni i ne vole dobivati ovakav oblik pomoći.

– No, sada ovaj sustav funkcionira vrlo dobro i koristi ga 35 do 40 ljudi. Caritas i Crveni križ brinu o pripremi i raspodjeli hrane, a financijska sredstva za tih četrdesetak obroka dnevno osiguravamo mi kao lokalna samouprava, Primorsko-goranska županija te država – kaže Rajšel.

Poticaj turizmu

Uz problematiku aktivnosti vezanih uz komunalnu infrastrukturu na sjednici Gradskog vijeća Čabra donesena je i Odluke o visini paušalnog poreza po krevetu na području grada Čabra za 2019. godinu, pri čemu se išlo na najmanju moguću svotu kako bi se i na taj način pomoglo još uvijek premalom broju ljudi koji se u ovom dijelu Gorskog kotara bave turizmom. Također je prihvaćena i Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o socijalnoj skrbi na području grada Čabra kojom se također željelo ponuditi što bolje uvjete za sve veći broj ljudi kojima je na području ove lokalne samouprave potrebna pomoć.

Komentirajući promjene i izmjene ove Odluke, gradonačelnik Rajšel ističe da su izmjene te Odluke još jedan dokaz da je, i koliko, indeks razvijenosti nerealan.

– Nažalost, činjenica je da mi kao lokalna samouprava sve više novaca izdvajamo za socijalne programe i svrhe, a to samo po sebi pokazuje da nešto sa smještajem ovog područja u vrlo razvijene krajeve nije u redu – zaključuje Rajšel.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka