Koordinacija

Goranski čelnici odlučili, žele stvaranje zasebnog vodnog područja. Objasnili i zašto

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Osam jučerašnjoj sjednici nazočnih načelnika i gradonačelnika zaključilo je da Gorani bez dodatnih rasprava i pojašnjenja ne žele ulazak u predloženo zajedničko vodno područje sa sjedištem u Rijeci



DELNICE – Na državnoj razini najavljene promjene u sustavu gospodarenja vodom, od opskrbe do odvodnje, bile su središnja tema jučerašnje sjednice Koordinacije goranskih čelnika, a zajednički je stav osam sjednici nazočnih načelnika i gradonačelnika (svi osim Grada Vrbovskog) da Gorani bez dodatnih rasprava i pojašnjenja ne žele ulazak u predloženo zajedničko vodno područje sa sjedištem u Rijeci, već su skloniji, ponajprije zbog uočljivih specifičnosti goranske vodoopskrbe i odvodnje, stvaranju zasebnoga goranskog vodnog područja. O tom će stavu, kao i želji da se još detaljno o svemu razgovora, s jučerašnjeg sastanka nadležnim institucijama biti upućeni zaključci.


O dosadašnjem dijelu procesa preoblikovanja postojećeg sustava komunalnih poduzeća koja se bave vodoopskrbom i odvodnjom nazočnim je čelnicima govorio Boro Tomić, direktor delničkog Komunalca, rekavši da je cilj bio smanjenje dosadašnjeg velikog broja tih poduzeća na 25-30 većih, a nakon prvog vala promjena došlo se do nekih 35-40 novih poduzeća.


Specifični uvjeti


– Ni to vjerojatno nije konačna brojka, a osnovni kriterij bio je da poduzeća koja se bave tim poslom moraju imati količinu od 2 milijuna kubika vode za isporuku stanovništvu. No, na kraju ni to u nekim slučajevima nije ispoštovano jer su se počeli uvažavati neki specifični uvjeti pa je stanje trenutačno prilično nejasno i sigurno bi puno bolje bilo da se o svim tim promjenama razgovaralo na razini sadašnjih vodnogospodarskih odjela i lokalnih samouprava.




Nažalost, to nije učinjeno pa sada imamo situaciju da je nejasna vlasnička struktura tih budućih novih zajedničkih i znatno većih vodnih područja, ne zna se što će, primjerice, biti s goranskim investicijama ako sve goranske općine i gradovi uđu u buduće vodno područje sa sjedištem u Rijeci, a posebno će problematično biti budu li, sukladno odredbama zakona, goranske lokalne samouprave morale snižavati cijenu vode prema cijeni koja vrijedi u Rijeci koja zbog velikog broja stanovnika može imati znatno nižu cijenu vode – rekao je direktor Tomić, zaključivši da se slaže sa stavom goranskih čelnika o zasebnom goranskom vodnom području.


Gradonačelnik Delnica Ivica Knežević prigovorio je zbog do sada iskazane neprincipijelnosti i nedosljednosti u primjeni dogovorenih odredbi te istaknuo da se Gorski kotar iznova ostavilo po strani bez nužnih informacija i konzultacija o za sve stanovnike vrlo važnoj temi.


Načelnik Fužina David Bregovac naglasio je da ulazak u veću firmu koja će pokrivati vodoopskrbu i odvodnju cijelog riječkog i goranskog područja ima smisla samo ako se kroz »brdski« zakon pokušaju riješiti problemi visoke cijene vode na goranskom području, a načelnik Mrkoplja Josip Brozović napomenuo je da treba paziti da najavljene pomjene sustava ne dovedu do gubitka radnih mjesta.


Premali prostor


Načelnik Skrada Damir Grgurić također je istaknuo razočaranje zanemarivanjem Gorskog kotara i rekao da bi država, ako joj ovaj dio već toliko smeta i nije joj važan, mogla Gorski kotar »prepisati« nekoj drugoj državi, a načelnik Ravne Gore Mišel Šćuka srž problema vidi u tome što je Gorski kotar za sva državna poduzeća, pa i za Hrvatske vode, premali prostor na kojem ne vide neku korist pa stoga i ne nastoje komunicirati s Goranima u mjeri koja bi bila potrebna.



Unatoč zajedničkom goranskom istupu i podržavanju stavova o potrebi zasebnoga goranskog vodnog područja, mogli su se čuti i drugi stavovi. Tako je načelnik Lokava Toni Štimac naglasio da bi predložene promjene sigurno naišle na odobravanje stanovništva jer bi značile manju cijenu vode.


– No, to će značiti da će u probleme doći naš Komunalac jer će smanjenjem tih cijena bilježiti gubitke. Tko će pokriti te gubitke? Hoće li to biti to novo vodno područje sa sjedištem u Rijeci? Hoće li oni osiguravati i sredstva za nimalo jeftine investicije na goranskom području?


Ako to bude tako, onda sam ja za uključivanje u taj novi veliki sustav, ali ako nije tako, onda smo u problemu jer ćemo ulaskom u to novo veliko poduzeće imati – nove gubitke – rekao je Štimac, a gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel upozorio je da je nužna detaljna analiza i procjena prijedloga stvaranja velikog vodnog područja.


Potreban oprez


– Osobno smatram da ideja o okrupnjavanju uopće nije loša, ali se detaljnije s njom treba upoznati, a isto tako treba biti oprezan sa željom o stvaranju goranskog vodnog područja. Hoćemo li ga, ako ga formiramo, sami moći održavati? Ili bi možda zaista bolje bilo ući u ovaj veliki sustav?


Mislim da nam u priči o tim promjenama, bez obzira na to koja se konačna varijanta dogodi, treba puno više informacija kako bismo mogli donijeti pravu odluku. Jer, što ako nam inzistiranje na samostalnom vodnom području uspije, a onda za dvije-tri godine shvatimo da smo u goroj situaciji nego što smo bili – konstatirao je Rajšel.


Odgovorio mu je gradonačelnik Delnica Ivica Knežević, rekavši da se slaže s dodatnim analizama i informacijama, ali mu se čini da je osnivanje zasebnog goranskog vodnog područja najbolje rješenje.


– Teško je vjerovati da bi oni koji se zalažu za izmjene i okrupnjavanje bili spremni snositi povećane troškove opskrbe vodom na goranskom području. Da su to željeli, to su već mogli napraviti kroz, primjerice, snižavanje cijena struje vezane uz vodoopskrbu i odvodnju – rekao je Knežević, a zaključnu riječ imao je načelnik Brod Moravica Dragutin Crnković, rekavši da je najbitnije da su goranski čelnici reagirali te da traže odgovore od nadležnih institucija koje su ih do sada zanemarile u raspravi.


Grgurić umjesto vode predložio – sadnju konoplje


»Rješenje« za sve goranske probleme ponudio je duhoviti Damir Grgurić, predloživši da »treba izbjegavati vodu i okrenuti se sadnji konoplje«. I nije to uopće loša ideja. Tržišta ima, potražnja je velika, a investicije u proizvodnju su daleko manje od milijunskih kakve se sada troše na ulaganja švicarsko-hrvatske darovnice.


Uz to, ovi »švicarci« uglavnom sve koji su uz njih vezani čine nervoznima i tjeraju ih u kredite. Uz konoplju, dojam je, sve bi bilo nekako opuštenije, laganije, relaksiranije…